Otvori glavni izbornik

Promjene

m
mala nadopuna teksta
[[Datoteka:Coat of arms of Alojzije Stepinac.svg|mini|lijevo|170px|Stepinčev kardinalski grb]]
 
Djetinjstvo je proveo u rodnom mjestu. [[Klasična gimnazija u Zagrebu|Klasičnu gimnaziju]] završio je 1916. godine u [[Zagreb]]u. Za vrijeme [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] sudjelovao je u borbama na talijanskom i solunskom frontu, bio je ranjen i pet mjeseci zarobljenik. Iz rata se vratio kući s činom potporučnika. Nakon studija u [[Rim]]u, zaređen je za [[svećenik]]a [[1930]]. godine. Na njegov prijedlog osnovan je [[Hrvatski Caritas|Caritas Zagrebačke nadbiskupije]], kojem je bio na čelu. Imenovan je nadbiskupom koadjutorom [[1934]]. godine. Iste godine zaređen je za [[biskup]]a.
 
Postao je zagrebački [[nadbiskup]] [[1937]]. godine. Kao žarki i neumorni propovjednik Božje riječi pohađao je svoju prostranu nadbiskupiju promičući [[Hrvatski katolički pokret|Katoličku akciju]], Caritas i [[pobožnost]] prema [[Djevica Marija|Djevici Mariji]]. Utemeljio je brojne nove župe i organizirao proslavu 1300. obljetnice evangelizacije [[Hrvati|hrvatskog naroda]]. <ref>Duda, Bonaventura: S. Celina piše o o. Aleksi i kardinalu Stepincu, Informativni bilten Vicepostulature s. Božjeg Alekse Benigara, Zagreb 2008.</ref> Za vrijeme [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] pomagao je progonjene i patnike, zbrinuo je 500 prognanih slovenskih svećenika te 6717 bolesne i gladne djece.<ref>Horvat, Vladimir: Kardinal Alojzije Stepinac, mučenik za ljudska prava, Meridijani, Zagreb-Samobor, Krašić 2008.</ref> Prosvjedovao je protiv progona [[Židovi|Židova]] i provedbe nacističkih zakona. U govoru [[31. listopada]] [[1943]]. ispred [[zagrebačka katedrala|zagrebačke katedrale]] osudio je svaku [[diskriminacija|diskriminaciju]], [[rasizam|rasnu]], nacionalnu i vjersku, zatvaranje i ubijanje nevinih, otimanje i palež imovine i mirnih sela.