Plazma (fizika): razlika između inačica

 

'''Plazma''' ([[Engleski jezik|engl]]. ''plasma'', prema [[Grčki jezik|grč]]. ''πλάσμα'': oblikovanje, tvorba) je stanje potpuno [[Ioniziranje|ionizirane]] [[tvar]]i. Uobičajeno je da se zbog različitih svojstava u odnosu na [[krutina|krutine]], [[tekućina|tekućine]] i [[plin]]ove smatra posebnim [[agregatno stanje|agregatnim stanjem]] tvari. Ionizirani plin ima barem po jedan [[elektron]] odvojen od dijela svojih [[atom]]a ili [[molekula]]. Zbog slobodnih nabijenih čestica ([[ion]]a i elektrona) plazma je dobar [[električni vodič|vodič električne struje]] i snažno reagira na [[električno polje|električno]] i [[magnetsko polje]].

 

Svaki plin je ioniziran, barem u malom stupnju, ali ne možemo svaki ionizirani plin nazvati plazmom. Za plazmu se kaže da je kvazineutralan plin sastavljen od neutralnih i nabijenih čestica. Kvazineutralan plin znači da je makroskopski gledano neutralan, ali su njegovi dijelovi električki nabijeni. Kao i plin, plazma nema određen oblik ili volumen, osim ako se zatvori u posudu, a pod utjecajem magnetskog polja plazma može poprimiti vlaknastu strukturu. <ref>http://ahyco.ffri.hr/Seminari2010/Plazma/sto_je_plazma.htm</ref>