Anđeoska tvrđava: razlika između inačica

Godine 847. [[Lav IV.]] preuredio je tvrđavu u papinsku utvrdu, a 1277. [[Nikola III.]] povezao ju je s [[Vatikan]]om dugim, još uvijek vidljivim, podzemnim hodnikom, ''passettom''.

[[1527.]] godine prolaz je iskorišten za bijeg pape [[Klement VII.|Klementa VII.]] pred vojskom [[Karlo V.|Karla V]]. Bježeći, veliki dio [[Švicarska garda|Švicarske garde]], tj. papinske vojske, izginuo je braneći papu. Danas članovi Švicarske garde polažu prisegu na isti datum kada se to dogodilo, 6. svibnja svake godine, spominjući se ovog tragičnog događaja.

 

Godine 1933. tvrđava je [[restauracija|restaurirana]] i pretvorena u [[muzej]] sa 58 soba koji čuva drevne željezne blagajne (nekoć su sadržavale crkvena blaga koja su pape sklanjali na sigurno u unutrašnjosti tvrđave), freske i različitu građu koja se odnosi na izgradnju tvrđave. Ondje su apartmani papa i zatvorske ćelije. Izlošci su raštrkani po sva četiri kata i razbacani uokolo po zbunjujuće, ali očaravajuće raspoređenim sobama i hodnicima. Najljepša je ipak Sala Paolina, ukrašena štukaturom, freskama i iluzionističkim slikama. Najdojmljiviji pak prizor pruža pogled na sve strane s terase dvorca, mjesta gdje se odigrava posljednji čin [[Giacomo Puccini|Puccinijeve]] [[Tosca|Tosce]].