Didići: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m {{wp+}} |
poveznice |
||
Redak 1:
'''Didići''' su [[plemstvo|plemenitaški]] [[Hrvatska|hrvatski]] rodovi. Ovim nazivom su nazivali sebe hrvatski plemenitaški rodovi, među ostalim, iz [[Kaštela]] i [[Poljička republika|Poljica]].
U osnovi, didići su slobodni seljaci koji posjeduju svoju zemlju (plemenšćinu, bašćinu) koju obrađuju sami i/ili sa težacima. Iz njihovih se redova u srednjem vijeku regrutiraju vojnici i izdvajaju plemići (darovnicama kralja ili feudalaca). Isto tako, diobom plemenšćine na manje djelove (grananjem rodova)ili uzurpiranjem od strane feudalaca, crkve i gradskih komuna, didići se stapaju sa ostalim pukom. Poljička republika je primjer opstanka i razvijanja didićkog uređenja društva, dok su na području Kaštela pod utjecajem gradskih komuna didići u 13. stoljeću prestali biti značajniji društveni sloj. Unatoč tome, didići su prisutni sve do osnivanja starih jezgri Kaštela, a običaji i prava biranja župnika-upravitelja didićkih nadarja (zemlišta darovanih crkvicama) iz srednjeg vijeka (Sv. Marija od Špiljana-Stomorija i sv. Ivan od Birnja) ostaju očuvani do 19. stoljeća.▼
U osnovi, didići su slobodni seljaci koji posjeduju svoju zemlju (plemenšćinu, bašćinu) koju obrađuju sami i/ili sa težacima. Iz njihovih se redova u [[srednji vijek|srednjem vijeku]] regrutiraju vojnici i izdvajaju plemići (darovnicama [[kralj]]a ili [[feudalci|feudalaca]]). Isto tako, diobom plemenšćine na manje djelove (grananjem rodova) ili uzurpiranjem od strane feudalaca, crkve i gradskih komuna, didići se stapaju sa ostalim pukom.
▲
[[Kategorija:povijest Hrvatske]]
| |||