Akira Kurosawa: razlika između inačica

Kad je bio u ranim dvadesetima, njegov stariji brat Heigo je počinio samoubojstvo. Četiri mjeseca kasnije, najstariji Kurosawin brat je također umro, ostavivši Akiru sa 23 godine kao jedinog preživjelog sina od ukupno četvorice.

 

Kurosawa je [[1936]]. doznao o šegrtskom programu za redatelje koji je organizirao veliki filmski studio PCL (koji je kasnije postao poznat kao Toho). Unajmili su ga te je započeo raditi kao pomoćnik redatelja Kajirou Yamamotu. Nakon svog redateljskog debija sa ''[[Saga o judu| Sagom o judu]]'', nekoliko njegovih sljedećih filmova je snimljeno pod budnim okom japanske ratne vlade te su ponekad sadržavali nacionalističke teme. Primjerice, ''[[Najljepši trenutak života]]'' je propagandni film o japanskim ženama koje rade u vojnoj optičkoj tvornici. ''[[Saga o judu 2]]'' je držana izrazito antiameričkom jer je prikazivala japanski judo superiornijim u odnosu na zapadnjački (američki) [[boks]].

 

Njegov prvi poratni film ''No Regrets for Our Youth'', je kritika starog japanskog režima, o ženi ljevičarskog disidenta koji biva uhićen zbog svojih političkih nazora. Kurosawa je snimio još nekoliko filmova s temom suvremenog Japana, od kojih su najpoznatiji ''[[Pijani anđeo]]'' i ''[[Stray Dog]]''. Međutim, međunarodnu slavu je stekao filmom ''[[Rašomon]]'', s kojim je osvojio Zlatnog lava na [[Venecijanski filmski festival| Venecijanskom filmskom festivalu]].

 

Kurosawa je imao jedinstvenu snimateljsku tehniku, koju je razvio do pedesetih godina, a koja je njegovim filmovima davala jedinstven izgled. Volio je koristiti daljinske leće jer su izduživale kadar te zato što je vjerovao da će postavljanjem kamera dalje od glumaca od njih dobiti bolju izvedbu. Osim toga, koristio je i nekoliko kamera što mu je omogućavalo da snimi akcijsku scenu iz raznih kuteva. Još jedan Kurosawin zaštitini znak bio je korištenje vremenskih elemenata kako bi dočarao ugođaj: na primjer jaka kiša u uvodnoj sceni ''Rašomona'', i posljednja bitka u ''[[Sedam samuraja]]'', snažna vrućina u ''[[Stray Dog]]u'', hladni vjetar u ''[[Tjelesna straža| Tjelesnoj straži]]'', snijeg u ''[[Živjeti (film)| Živjeti]]'' i magla u ''[[Krvavo prijestolje| Krvavom prijestolju]]''.

 

Kurosawa je vjerovao kako "gotova" glazba ne ide dobro s filmom. Nakon što bi odabrao glazbeni komad kako bi pratio scene, obično ih je reducirao na jedan element (npr. samo trube). Tek na kraju njegovih filmova se čuju dovršeniji komadi.

 

Poznata sastavnica Kurosawinih filmova je širina njegovih umjetničkih utjecaja. Neke od njegovih radnji su adaptacije djela [[William Shakespeare| Williama Shakespearea]]. ''[[Kaos (film)|Kaos]]'' je temeljen na ''Kralju Learu'', ''[[Krvavo prijestolje]]'' na ''Macbethu'', dok film ''[[Loši dobro spavaju]]'' ima paralela s ''[[Hamlet]]om'', ali nema potvrde da je to bila primarna inspiracija. Kurosawa je režirao i ekranizacije ruskih književnih djela, uključujući ''Idiota'' [[Fjodor Mihajlovič Dostojevski| Fjodora Dostojevskog]] i ''Na dnu'', kazališni komad [[Maksim Gorki| Maksima Gorkog]]. ''[[Živjeti (film)| Živjeti]]'' je temeljen na ''Smrti Ivana Iljiča'' [[Lav Nikolajevič Tolstoj| Lava Tolstoja]]. ''[[Dersu Uzala]]'' je bio temeljen na istoimenim memoarima ruskog istraživača Vladimira Arsenejeva iz [[1923]]. Dijelovi priče iz ''[[Riđobradi| Riđobradog]]'' mogu se naći u ''Uvrijeđenima i poniženima'' Dostojevskog.

 

Kad je Kurosawa otišao upoznati Johna Forda, redatelja za kojeg se obično govorilo da je izvršio najveći utjecaj na Kurosawu, Ford je jednostavno rekao, "Stvarno voliš kišu". Kurosawa je odgovorio, "Stvarno si obraćao pozornost na moje filmove".

 

Kurosawini filmovi izvršili su veliki utjecaj na svjetsku kinematografiju i nastavljaju inspirirati redatelje i druge, širom svijeta.

 

=== ''Sedam samuraja'' ===

 

''[[Sedam samuraja]]'' je doživio remakeove u raznim filmskim žanrovima, uključujući [[western| vesterne]], [[SF| znanstvenu fantastiku]] i kineske borilačke vještine. Glavne verzije, od kojih sve koriste istu strukturu priče, uključuju filmove:

 

Postoji još nekoliko verzija koje su više djelomično temeljeni na originalnom motivu, uključujući ''[[Tri amigosa]]'' i ''[[Život kukaca]]''.

 

Film je poslužio kao inspiracija indijskim filmovima koji uključuju sličnu radnju:

* ''Khotay Sikkay''

* ''Virumaandi'' Kamala Hassana

 

Priča je bila inspiracija za brojne romane, među ostalima peti roman [[Stephen King| Stephena Kinga]] iz serijala ''Mračni toranj'', ''Wolves of the Calla''.

 

''[[Rašomon]]'' je također doživio remake, film ''[[Bijes (1964)| Bijes]]'' [[Martin Ritt| Martina Ritta]] iz [[1964]]. Tamilski filmovi Andha Naal ([[1954]].) i ''Virumaandi'' ([[2004]].), također koristi metodu pripovijedanja koju je rabio Kurosawa u ''Rašomonu''. Film iz [[2005]]., ''Junak'', s Jetom Lijem, isto tako koristi stil sličan onom iz ''Rašomona''.

 

''Rašomon'' nije samo pomogao japanskom filmu da se otvori svijetu, nego je ušao u [[engleski jezik]] kao izraz za nepovezano, nelogično prepričavanje (Rašomon-efekt).

 

''[[Tjelesna straža]]'' (''Yojimbo'') bila je temelj za [[western| vestern]] [[Sergio Leone| Sergia Leonea]] ''[[Za šaku dolara]]'' i dva filma s [[Bruce Willis| Bruceom Willisom]], ''[[Posljednji preživjeli]]'' i ''[[Opaki igrači]]''.

 

''[[Skrivena tvrđava]]'' je izvršila veliki utjecaj na ''[[Ratovi zvijezda| Ratove zvijezda]]'' [[George Lucas| Georgea Lucasa]], posebno na epizode [[Zvjezdani ratovi, Epizoda 4: Nova nada| IV]] i [[Zvjezdani ratovi, Epizoda 6: Povratak Jedija| VI]], s naglaskom na likove R2-D2 i C-3PO. Lucas je kroz cijelu sagu koristio i efekt iščeznuća.

 

Tijekom svog najproduktivnijeg perioda, od kraja četrdesetih do sredine šezdesetih, Kurosawa je često radio s istom skupinom suradnika. Furnio Hayasaka skladao je glazbu za sedam njegovih filmova - najpoznatiji su glazbeni brojevi za ''Rašomon'', ''Živjeti'' i ''Sedam samuraja''. Mnogi od Kurosawinih scenarija, uključujući ''Krvavo prijestolje'', ''Sedam samuraja'' i ''Kaos'', su zajednički napisani s Hideom Ogunijem. Yoshiro Muraki je bio Kurosawin scenograf za većinu njegovih filmova nakon ''Stray Doga'' [[1949]]., a Asakazu Nakai je bio njegov snimatelj na 11 filmova uključujući ''Živjeti'', ''Sedam samuraja'' i ''Kaos''. Kurosawa je volio raditi s isto grupom glumaca, posebno Takashijem Shimurom, Tatsuyom Nakadaijem i [[Toshiro Mifune|Toshirom Mifuneom]]. Njegova suradnja s potonjim, koja je započela s ''Pijanim anđelom'' [[1948]]., a završila [[1965]]. s ''Riđobradim'', je jedna od najslavnijih redatelj-glumac kombinacija u povijesti filma.

 

Film ''[[Riđobradi]]'' je označio prekretnicu u Kurosawinoj karijeri više nego bilo koji drugi. Osim toga što je to bio posljednji film s Mifuenom, bio je to i njegov zadnji crno-bijeli film. Bio je i posljednji koji je snimio kao jedan od glavnih redatelja unutar japanskog studijskog sustava koji je snimao oko jedan film po godini. Kurosawa je trebao režirati holivudski projekt, ''[[Tora! Tora! Tora!]]'', ali ga je 20th Century Fox zamijenio s Toshiom Masudom i Kinjijem Fukasakuom prije nego što ga je dovršio. Nekoliko njegovih sljedećih filmova je bilo sve teže financirati, te su snimljeni u intervalima od pet godina. Prvi, ''[[Dodesukaden]]'', o skupini siromaha koji žive u prljavoj rupi, nije postigao veći uspjeh.

 

''[[Nakon kiše]]'' je posthumni film iz [[1998]]. koji je režirao Kurosawin najbliži suradnik, Takashi Koizumi, produciran od strane Kurosawa Production (Hisao Kurosawa), s Tatsudom Nakadaijem i Shirom Mifuneom, sinom Toshira Mifunea u glavnim ulogama. Scenarij i dijaloge je napisao sam Kurosawa. Priča je temeljena na kratkom romanu Shugoroa Yamamota, Ame Agaru.

 

Kurosawina žena bila je Yoko Yaguchi. S njom je dvoje djece: sina Hisaoa i kći Kazuko.

 

Kurosawa je bio na zlu glasu kao strastveni sladokusac te je trošio obilne količine novca na filmskim setovima za razne delikatese, posebno meso, za glumce i ekipu, iako je meso ponekad ostavljano za zvučne efekte zvukova oštrica koje sijeku meso u mnogim mačevalačkim scenama.

 

*[[1951]]. – Zlatni lav na [[Venecijanski filmski festival| Venecijanskom filmskom festivalu]] za ''Rašomon''

*[[1951]]. – Počasni [[Oscar]]: Najbolji strani film za ''Rašomon''

*[[2006]]. – Počasna nagrada 10. iranskog filmskog festivala

 

{| class="wikitable"

|-