Gamal Abdel Naser: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Oznake: mobilni uređaj m.wiki
Oznake: mobilni uređaj m.wiki
Redak 117:
Priča o novoj egipatskoj konstituciji potvrdila je ovaj pogled. Nova povelja koja je najavljena [[16. siječnja]] je bio vladin drugi pokušaj da zamjeni arbitarsku vladu s konstitucionalnom vladom. Prijašnja preliminarna konstitucija, koja je bila podržana od strane iskusnih pravnika i drugih stručnjaka, je bila odbijena od strane vlade. Zamjenska verzija tiskana u siječnju uvelike jača moć predsjednika države i cijenu legislature. Navodno, vrhovni izvršitelj se birano na period od 6 godina i mogao se ponovno izabrati. Nominiran bi bio jednostavno ako dobije većinu u Nacionalnoj skupštini, a izabran glasovanjem građana. Kao dio svoje izvršne moći, ima moć da raspusti Skupštinu, kao i da predlaže, prihvaća i stavlja veto na nove zakone. Njegov veto može biti pobijen samo dvotrećinskom većinom legislature.
 
Nova konstitucija predviđa slobodne demokratske izbore. No, stare političke stranke su raspuštene, a osnivanje novih je zabranjeno. Kandidati za prvi petogodišnji mandat u Nacionalnoj skupštini su birani ekskluzivno s liste jedine stranke, Liberacijskog skupa, danas znana kao Nacionalna unija, koju su kontrolirali Naserovi službenici. Konstitucija nominalno štiti građana od arbitarnog uhićenja, no [[1956]]., [[ministar unutarnjih poslova]] dobio je ovlasti da u desetogodišnjem periodu uhiti bilo koga tko je uptuženoptužen za kontrarevolucionarne aktivnosti te da naredi njegovu zabranu na administrativnoj diskreciji. Sloboda govora i tiska je zagarantirana novom poveljom, a [[19. lipnja]] Naser je objavio da je stanje ženidbenog zakona koje je postavljeno na početku revolucije završilo, te da je skinuta cenzura s novina. No, egipatske publikacije su i dalje bile strogo kontrolirane od strane vlade. Novinske veze slane izvan države morale su proći kroz ured za cenzuru te su pregledavane za nepovoljne vijesti. Nova egipatska konstitucija je u svojim uvodnim objavama kao svoje ciljeve postavila ''"eradikaciju imperijalizma, izumiranje feudalizma, uništenje kapitalističkog utjecaja, osnivanje snažne državne vojske, društvene pravde, te čvrstog demokratskog društva"''. Ona deklarira Egipat kao neovisnu arapsku državu s [[islam]]om kao svojom vjerom i [[arapski jezik|arapskim]] kao svojim jezikom.
 
Dana [[24. lipnja]], održani su izbori o usvajanju nove konstitucije, te je ona uvelike prihvaćena. Od oko 22,000.000 stanovnika, njih 5,697,467 su registrirani glasači, a od njih 5,488,225 ili 99,8% je glasalo u korist nove povelje. Samo je 10,045 glasača bilo protiv nje. U to isto vrijeme, premijer Naser je većinom izabran za predsjednika. Za njega je glasovalo 5,496,965 ili 99,9% glasača, te je time (još uvjerljivije nego povelja) došao na poziciju predsjednika. Oni koji su svoj glasački listić označili crvenim krugom su bili za Naserovo postavljanje za predsjednika. Novi glasački zakon, donesen u ožujku, učinio je glasovanje za sve muškarce obaveznim, dok je ženama dao izbor hoće li glasovati ili ne. No, samo je 150.000 Egipćanki izašlo na birališta. Novi glasački zakon je time jako malo poboljšao situaciju žena u javnom i privatnom životu, do danas, je njihov status bio malo vrijedniji od statusa pokretnina.