Razlika između inačica stranice »Homer«

Obrisano 408 bajtova ,  prije 3 godine
m (uklonjena promjena suradnika 92.36.207.131 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika Maestro Ivanković)
Oznake: uređivanje s mobilnog uređaja Wikipedija za mobilne uređaje
U kasnijim je razdobljima, prije buktanja novih rasprava o homerskome pitanju, Homer bio prilično potisnut. Osim nekih obožavatelja ([[Jean Racine]], [[John Dryden]]), uglavnom su Homerova djela doživljavana primitivnim i grubim naspram savršenstvu [[Vergilije]]ve „Eneide”.
 
Homersko je pitanje postalo sinonim za rasprave o autorstvu Homerovih djela i njihovoj vjerodostojnosti. Od aleksandrijskih stručnjaka preko '''d'Aubignaca''' („''Conjectures académiques ou dissertation sur l'Iliade d'Homère''” iz [[1664]].) pa sve do modernih vremena i djela '''F. A. Wolfa''' „''Prolegomena ad Homerum''” iz [[1795]]. Wolf obnavlja d'Aubignacovu tezu o tome da se Homerovi epovi sastoje od više pjesama, ali ipak tvrdi da je veći dio „Ilijade” vjerojatno ispjevao samo jedan pjesnik. Bio je uvjeren kako Homer nije znao pisati te da su rapsodi prenosili stihove usmenim putem, s koljena na koljeno. Zaključuje kako „Ilijada” i „Odiseja” nisu mogli dobiti konačan oblik, a da nisu zapisane. Zbog toga tvrdi kako je morao postojati niz pjesama i rapsodija koje nisu bile povezane sljedećih petstotinjak godina. Također izlaže i teoriju o spomenutoj Pizistratovoj redakciji. Tek su se nakon Wolfove smrti još više razbuktale sumnje.
 
Danas postoji mnogo teorija o homerskome pitanju. Neki tvrde da su to sabrana djela brojnih pjesnika, neki tvrde da je samo „Ilijada” Homerova, a neki pak tvrde da je Homer samo razradio postojeće manje epove. Primjerice, Sir John Myres rekao je da je svijet homerskog pjesništva besmrtan upravo zato što nije nikada i nigdje postojao osim u pjesnikovoj mašti.
Anonimni suradnik