Gaznavidsko Carstvo: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
oblikovanje članka
država i vladajuća dinastija su dvije različite stvari (objašnjeno u tekstu)
Redak 26:
|mapa = Ghaznavid Empire 975 - 1187 (AD).PNG
|mapa_opis = Zemljovid Gaznavidskog Carstva.
|jezik = [[perzijski]]
|jezik = [[Turkijski jezici|turkijski]] (<small>[[dinastija]] i [[vojska]]</small>)<br>[[perzijski]] (<small>[[službeni jezik|službeno]]</small>)
|glavni_grad = [[Gazni]] ([[963.]]-[[1151.]])<br>[[Lahore]] ([[1151.]]-[[1187.]])
|vlada_tip = monarhija
Redak 65:
}}
 
'''Gaznavidsko Carstvo''' ([[Perzijski jezik|perz.]] غزنویان) je naziv za [[iran]]sku državu koja se od [[10. stoljeće|10.]] do [[12. stoljeće|12. stoljeća]] prostirala na području [[Iranska visoravan|Iranske visoravni]], [[Središnja Azija|središnje Azije]] i [[Indijski potkontinent|Indijskog potkontinenta]]. Prijestolnica je bila smještena u [[Gazni]]ju, gradu u današnjem [[Afganistan]]u. Osnivačem carstva smatra se [[Alptigin]] koji je zajedno sa svojim nasljednicima proširio gaznavidske granice na uštrb [[Bujidsko Carstvo|Bujidskog]] i [[Samanidsko Carstvo|Samanidskog Carstva]]. Gaznavidsko Carstvo održalo se približno 200 godina, nakon čega su njegove zapadne dijelove prvo pokorili [[Seldžuci]], a zatim istočne dijelove [[Guridi]]. Gaznavidska i seldžučka dinastija specifične su po tome što su većinu stanovništva njihovih država činili [[iranski narodi]] odnosno što su bile nositeljice iranske kulture, no [[vladajuća klasa]] bila je uglavnom [[Turkijski narodi|turkijskog]] podrijetla. Ipak, obje su dinastije jezično asimilirane pa je među stanovništvom i na carskom dvoru korišten isključivo [[perzijski jezik]].
'''Gaznavidsko Carstvo''' ([[Turkijski jezici|turk.]] Gazneli İmparatorluğu, [[Perzijski jezik|perz.]] غزنویان) je naziv za [[Turkijski narodi|turkijsku]]<ref>''Islamic Central Asia: an anthology of historical sources'', Ed. Scott Cameron Levi and Ron Sela, (Indiana University Press, 2010), 83;''The Ghaznavids were a dynasty of Turkic slave-soldiers...''</ref><ref>[http://www.britannica.com/EBchecked/topic/232579/Ghaznavid-dynasty "Ghaznavid Dynasty"] ''Encyclopædia Britannica''</ref><ref>Jonathan M. Bloom, Sheila Blair, The Grove Encyclopedia of Islamic Art and Architecture, Oxford University Press, 2009, Vol.2, p.163, [https://books.google.com/books?id=un4WcfEASZwC&printsec=frontcover&hl=en#v=onepage&q&f=false Online Edition], "Turkish dominated mamluk regiments...dynasty of mamluk origin (the GHAZNAVID line) carved out an empire..."</ref> državu koja se od [[10. stoljeće|10.]] do [[12. stoljeće|12. stoljeća]] prostirala na području [[Iranska visoravan|Iranske visoravni]], [[Središnja Azija|središnje Azije]] i [[Indijski potkontinent|Indijskog potkontinenta]]; tj, na području dijelova današnjeg [[Iran]]a, [[Turkmenistan]]a, [[Uzbekistan]]a, [[Tadžikistan]]a, [[Pakistan]]a i [[Indija|Indije]], te cijelog [[Afganistan]]a.
 
== O carstvu ==
 
Prijestolnica je bila smještena u [[Gazni]]ju, gradu u današnjem [[Afganistan]]u. Osnivačem carstva smatra se [[Alptigin]] koji je zajedno sa svojim nasljednicima proširio gaznavidske granice na uštrb [[Bujidsko Carstvo|Bujidskog]] i [[Samanidsko Carstvo|Samanidskog Carstva]]. Gaznavidsko Carstvo održalo se približno 200 godina, nakon čega su njegove zapadne dijelove prvo pokorili [[Seldžuci]], a zatim istočne dijelove [[Guridi]]. Gaznavidska i seldžučka dinastija specifične su po tome što su većinu stanovništva njihovih država činili [[iranski narodi]] odnosno što su bile nositeljice iranske kulture, no [[vladajuća klasa]] bila je uglavnom [[Turkijski narodi|turkijskog]] podrijetla. Ipak, obje su dinastije jezično asimilirane pa je među stanovništvom i na carskom dvoru korišten isključivo [[perzijski jezik]].
 
== Izvori ==
 
{{izvori}}
 
== Literatura ==