Standardni elektrodni potencijal: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
Zamijenio srpski izraz "tačke" u hrvatski "točke".
Redak 14:
Uslijed razdvajanja [[električni naboj|naboja]] nastaje na granici faza skok [[električni potencijal|potencijala]].
 
Izravno se, [[pokus]]om (eksperimentom), skok potencijala u međufaznom području na jednoj elektrodi ne može odrediti. Mjerenje razlike potencijala između dvije tačketočke zahtijeva da [[mjerni instrument]] bude s te dvije točke vodljivo spojen; u ovom slučaju to znači da instrument mora nužno biti spojen s dvije elektrode: onom na kojoj se želi mjeriti skok potencijala i drugom, zaronjenom u elektrolit na mjestu prema kojemu se razlika potencijala želi mjeriti; mjerni će instrument pokazivati zbroj razlika potencijala na svim granicama faza u tako uspostavljenom električnom krugu. Drugim riječima: može se mjeriti samo razlika među potencijalima elektroda elektrokemijskog sustava (na primjer [[elektromotorna sila]] galvanskog članka - elektromotornom silom [[Galvanski elementi|galvanskog članka]] naziva se razlika između potencijala njegovih elektroda u ravnotežnom stanju, kada ne teče [[električna struja]]), a ne pad potencijala na pojedinim elektrodama.
 
Zahvaljujući činjenici da postoje elektrode s međufaznim područjem kroz koje je skok potencijala na određenoj temperaturi gotovo konstantan bez obzira na to u kakav su elektrolit zaronjene, može se ustanoviti skala relativnih potencijala u odnosu prema jednoj takvoj elektrodi, koja se naziva standardnom ili referentnom elektrodom. Elektroda čiji je potencijal na 25 [[celzij|°C]] uzet kao nula skale relativnih potencijala je [[standardna vodikova elektroda]]. Nju sačinjava [[platina|platinska]] pločica koja je prevučena poroznom platinom ([[elektroplatiranje]]), zasićenom plinovitim vodikom pod [[tlak]]om 1 [[Standardna atmosfera|atm]] (101 325 [[Paskal|Pa]]), i zaronjena u otopinu koja sadrži vodikove ione u koncentraciji 1 [[Mol (mjerna jedinica)|mol]]/[[litra|l]].
Redak 55:
|⇆
| 2 [[Dušikovodična kiselina|HN<sub>3</sub>]](''aq'')
| -3,09 || <ref name=van> {{cite book |last=Vanýsek |first=Petr |year=2012 |editor-last=Haynes |editor-first=William M. |chapter=Electrochemical Series |pages=5–80 |title=Handbook of Chemistry and Physics: 93rd Edition |publisher=Chemical Rubber Company |url=http://books.google.com/books?id=-BzP7Rkl7WkC&pg=SA5-PA80 |isbn=9781439880494}}.</ref> <ref name="Gre"> Greenwood, Norman N.; Earnshaw, Alan (1997): "Chemistry of the Elements" (2nd ed.). Butterworth-Heinemann. ISBN 0080379419. </ref>
|-
| [[Litij|Li]]<sup>+</sup> + e<sup>-</sup>
Redak 511:
|⇆
| Ti(''s'')
| -1,37|| <ref name="si">Gordon Aylward & Tristan Findlay (2008). "SI Chemical Data", 6th edition (John Wiley & Sons, Australia), ISBN 978-0-470-81638-7.</ref>
|-
| [[Titanij|TiO]](''s'') + 2 H<sup>+</sup> + 2 e<sup>-</sup>
Redak 1.166:
|⇆
| TeO<sub>2</sub>(''s'') + 4 H<sub>2</sub>O
| +1,02||<ref name = "Cotton"> Cotton, F. Albert; Wilkinson, Geoffrey; Murillo, Carlos A.; Bochmann, Manfred (1999), "Advanced Inorganic Chemistry" (6th ed.), New York: Wiley-Interscience, ISBN 0-471-19957-5 </ref>
|-
| Br<sub>2</sub>(''l'') + 2 e<sup>-</sup>