|
[[Datoteka:Udba iskaznica.jpg|mini|300px|iskaznica UDBA-e]]
'''UDBA''' ([[srpski|sr.]] ''Uprava državne bezbednosti'', [[hrvatski|hr.]] ''Uprava državne sigurnosti'') je bila zloglasna [[tajna policija]] za vrijeme druge [[SFRJ|Jugoslavije]], a nastala je [[1946.]] godine preustrojem [[OZNA|OZNE]]<ref>[http://enciklopedija.lzmk.hr/clanak.aspx?id=47352 Uprava državne bezbjednosti], enciklopedija.lzmk.hr, pristupljeno 13. siječnja 2016.</ref> i prestala je djelovati pod tim imenom raspadom [[SFRJ]] u [[1990-ih|1990-ima]]. Pomoću brojnih [[doušnik]]a služila je i kao sredstvo zastrašivanja i [[teror]]a protiv [[disident]]a te kritičara [[režim]]a. Danas u Srbiji djeluje reorganizirana agencija pod imenom ''Bezbednosno informativna agencija'' ([[BIA]], hrv. ''Sigurnosno informativna agencija''). Nakon sloma komunizma velik dio ''Udbaša'' u Hrvatskoj pod operativnim nadzorom [[Josip Manolić|Josipa Manolića]] prešao je u novouspostavljene hrvatske tajne službe.<ref name="24sata">Ivan Kraljević, [http://haw.nsk.hr/arhiva/vol1/880/8949/www.24sata.hr/dossier/view/63/index.html ''Dossier: Slučaj Perković ili tko su hrvatski obavještajci''], ''[[24sata]]'' (u pismohrani na haw.nsk.hr), pristupljeno 13. siječnja 2016.</ref> U Hrvatskoj je prema podacima za [[2011.]] godinu prosjek mirovina "radnika na određenim poslovima" (UDBA) koji imaju povlaštene mirovine 3.736,47 kuna, a dobiva je 16.314 osoba.<ref>Franjo Dobrović, [http://www.tjedno.hr/borci-za-hrvatsku-imaju-manje-mirovine-od-udbaa/ ''Borci za Hrvatsku imaju manje mirovine od Udbaša''], tjedno.hr, 27. prosinca 2011., pristupljeno 13. siječnja 2016.</ref> Brojni bivši agenti Udbe primljeni su u neovisnoj Hrvatskoj u sigurnosne i obavještajne službe.
Dio javnosti u današnjoj Republici Hrvatskoj koristi riječ UDBA u jednom novom značenju; kao naziv za navodno utjecajni milje kojega su formirali pripadnici obavještajnog sustava bivšega komunističkoga režima. Za njih je UDBA "godinama pritajena neformalna mreža upućenih u tajne, s mnogim važnim vezama u zemlji i inozemstvu i financijski potpuno osigurana, koja zakulisno nadzire i usmjerava sve važne procese u državi."<ref>[[Ivan Bekavac]], [http://www.glas-koncila.hr/index.php?option=com_php&Itemid=41&news_ID=24777 ''Ostatci nedemokratskih režima i hrvatska budućnost (1). "Vi i nacisti ste dva rođena brata"''], ''[[Glas Koncila]]'', 22. lipnja 2014., pristupljeno 13. siječnja 2016.</ref>
== Nastanak i zadaća ==
UDBA je nastala u ožujku 1946. godine, i to nakon reorganizacije [[OZNA|OZNE]], službe pod čijim su nadzorom i koordinacijom učinjeni zločini nad hrvatskim civilima i ratnim zarobljenicima nakon [[Drugi svjetski rat|Drugoga svjetskog rata]]. [[1966.]] godine UDBA je preimenovana u ''Službu državne bezbednosti''. Ona se kao civilna protuobavještajna služba nalazila u sastavu [[SSUP|SSUP-a]], sastojala se od četiri glavna odjela koji su se bavili:
* [[Oporba|unutarnjim neprijateljima]] ([[nacionalizam]], [[Crkva]],...)
* emigracijom ([[Hrvatska politička emigracija|hrvatska]], [[Albanija|albanska]], [[Srbija|srpska]]...)
* stranim obavještajnim službama
* tehnikom praćenja i prisluškivanja
UDBA je od svog samog početka bila instrument [[Josip Broz Tito|Titovoga]] [[režim]]a. Glavna joj je zadaća bila praćenje i prisluškivanje osoba koje su predstavljale prijetnju za tadašnji režim, bilo u tuzemstvu ili inozemstvu. Nerijetko je pribjegavala i [[državni terorizam|državnim teroru]] ubojstvima, i to mahom [[disident]]a - emigranata iz bivše Jugoslavije, neovisno o nacionalnoj pripadnosti, koji su Jugoslaviji bili ozbiljna prijetnja.
U radne zadatke spadala je psiho-fizička [[tortura]], njihove žrtve stradavale su na [[montirani sudski postupak|montiranim procesima]], bivale smaknute bez suda i pokopane bez obilježja. Širok spektar metoda rada SDB podrazumijevao je: vrbovanje suradnika među građanima Jugoslavije i strancima, informativne razgovore, tajni nadzor [[telefon]]skog, teleprinterskog prometa, [[pošta]]nskih pošiljaka, tajna praćenja, pretrese stanova, uhođenja i promatranja, foto i TV dokumentiranja i drugo. Aktivnost je vođena na temelju podmićivanja i manipuliranjima običnim kriminalcima (prijeteći im, ili obećavajući im smanjenja kazni), preko izrade lažnih dokumenata i najzloglasnijih ucjena, što je imalo za posljedicu angažiranja naivnih građana u samoubilačkim akcijama, bez obzira jesu li djela iskorištena za ucjenu ikad počinili ili nisu.<ref name="hazud.hr">[http://www.hazud.hr/metode-i-oblici-rada-udbe-udbina-paukova-mreza/ Metode i oblici rada UDBE; UDBINA paukova mreža], hazud.hr, 30. siječnja 2016., pristupljeno 29. lipnja 2016.</ref>
U vrjemenskom razdoblju od 1946. do [[1990.]] godine UDBA je ubila 69 hrvatskih [[disident|disidenata]], osmorica su nestala.<ref name="povijest.net">Miljenko Hajdarović, [http://povijest.net/branici-jugoslavenskog-poretka/ ''Braniči jugoslavenskog poretka''], povijest.net, 24. ožujka 2007., pristupljeno 13. siječnja 2016.</ref> Izvršila je 24 neuspjela [[atentat]]a na hrvatske emigrante, žrtve su se izvukle s lakšim ili težim tjelesnim ozljedama.<ref name="povijest.net"/> Trojica su oteta, a daljnja četvorica su se uspjela spasiti od otmice.<ref name="povijest.net"/> Najpoznatiji zločini te jugoslavenske službe su ubojstva hrvatskoga emigranta i vođe [[Bruno Bušić|Brune Bušića]] [[16. listopada]], [[1978.]] godine u [[Pariz]]u i ubojstvo hrvatskoga [[disident]]a, [[poduzetnik]]a, [[književnik]]a i [[publicist]]a [[Stjepan Đureković|Stjepana Đurekovića]], [[28. srpnja]] [[1983.]] godine u [[Wolfratshausen]]u.
[[1960.]] godine je u [[Buenos Aires|Buenos Airesu]] u dvorani ''Hrvatskog doma'' aktivirana bomba u čijoj je detonaciji poginula i trogodišnja Dinka Domančinović. Ta akcija bila je ciljano usmjerena <ref> "Zločinačku narav UDB-e najbolje ilustrira teroristički napad bombom na prostorije Hrvatskog doma u ulici Salta br. 1241 u Buenos Airesu. Bombu su, oko 22.00 sata, 16. srpnja 1960. prema izjavama očevidaca, postavile dvije nepoznate osobe, koje su pobjegle automobilom koji ih je čekao u susjednoj ulici. Očevidci tvrde da su teroristi prije izvonenja bombaškog napada zavirivali u dvoranu gdje se mladež zabavljala proslavljajući posljednji dan školskih praznika, te su morali biti svjesni svog zločinačkog čina." http://www.safaric-safaric.si/udruge/hsk/201012%20Izvjesce%20vijeca%20komisije.pdf , pristupljeno 26. srpnja 2016.</ref> protiv djece, s obzirom na to da se u spomenutoj dvorani slavio posljedni dan školskih praznika.
== Struktura ==
Povjesničar [[Josip Jurčević]] u knjizi ‘[[Slučaj Perković: Spašavanje zločinačke budućnosti]]’ navodi da je 90 posto djelatnika jugoslavenske Službe hrvatske sigurnosti 1990. godine ostalo zaposleno u novoostvarenim hrvatskim strukturama vlasti. Krajem 1989. godine u Službi državne sigurnosti - hrvatskom ogranku zloglasne Službe državne bezbednosti bilo zaposleno 854 djelatnika. Njih 750 ostalo je raditi i nakon sloma komunizma, a samo desetak posto zatražilo je umirovljenje.
== Vrste suradnika UDB-e ==
U agenturi UDB-e postojale su tri vrste suradnika:
*informator, dojavljuje o neprijateljskim djelatnostima, gdje god se i ma u kom obliku pojave;
*rezident, tajni suradnik „Uprave državne bezbednosti“, koji drži na vezi određen broj informatora i neposredno njima rukovodi. Rezidenta pronalazi i vrbuje operativni radnik:
*agent, tajni kvalificirani suradnik UDB-e koji po položaju u antinarodnom okruženju, po osobinama i obavještajnim sposobnostima ima mogućnosti duboko prodrijeti u neprijateljsko okruženje i potpuno razotkriti njezino djelovanje. Agenti su najmalobrojnija vrsta suradnika, ali su najkorisniji po svojim obavještajnim sposobnostima, mogućnostima za rad i rezultatima rada.<ref name="hazud.hr"/>
== Ubojstva i otmice u inozemstvu ==
=== Ubojstva ===
O [[državni teror|ubojstvima]] je odlučivao [[Izvršni komitet Centralnog komiteta Saveza komunista]] iz [[SR Hrvatska|republike]] iz koje je čovjek kojega će se ubiti. U [[SR Hrvatska|SR Hrvatskoj]] odluke je donosio [[Savez komunista Hrvatske|sekretar izvršnog komiteta Centralnog komiteta SK Hrvatske]].
UDBINI [[doušnik|doušnici]] i agenti u raznim su zemljama činili brojna ubojstva nad [[Hrvatska politička emigracija|hrvatskim disidentima]]. Njemačko pravosuđe trenutačno vodi sudski postupak protiv nekoliko bivših suradnika [[tajna policija|tajne policije]] zbog ubojstva [[Stjepan Đureković|Stjepana Đurekovića]]. Oni trenutačno žive kao umirovljenici u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] te [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. U Hrvatskoj još nisu provedeni pravosudni postupci protiv zločinačkih suradnika UDBE. Agent UDBE [[Josip Perković]] tražen je zbog sumnje da je bio umiješan u likvidaciju Stjepana Đurekovića 1983. godine.<ref>{{deu oznaka}} [http://web.archive.org/web/20110824072248/http://peratovicxfiles.webs.com/pdf/PRATES-Jugementdecondamnation-allemand.pdf]</ref> U presudi se navodi da je "u Njemačkoj do 1989. UDBA iz političkih motiva ubila 67 Hrvata. 22 atentata su počinjena nakon 1970. godine.<ref>Željko Petrušić, [http://www.jutarnji.hr/njemacki-sud--jos-22-ubojstva-u-reziji-udbe/200046/ ''Njemački sud: Još 22 ubojstva u režiji Udbe''], ''[[Jutarnji list]]'', 29. ožujka 2009., pristupljeno 13. siječnja 2016.</ref>
Rijetki su uspjeli preživjeti atentate, kao što je to uspjelo [[Nikola Štedul|Nikoli Štedulu]].<ref name="Stround">{{jezikk|eng.}} [[Brian Gallagher]], [http://archive.is/68Mcf ''The Curious Case of Vinko Sindicic''], ''[[Hrvatski vjesnik|The Croatian Herald]]'', br. 996, 23. prosinca 2003., croatiafocus.com, (u pismohrani na archive.is), pristupljeno 13. siječnja 2016.</ref>
=== Opstrukcije i pritisci na svjedoke ===
Ni za jedan od tih zločina u Hrvatskoj dosad se nije vodio sudski postupak, hrvatsko pravosuđe je odbijalo suradnju s njemačkim vlastima. Prema analizi [[Nevladina udruga|nevladine udruge]] [[Klub hrvatskih povratnika iz iseljeništva|Kluba hrvatskih povratnika iz iseljeništva]] istraga i suđenje protiv [[Krunoslav Prates|Krunoslava Pratesa]] opstruirale su razne osobe bliske strukturama UDBE<ref>[https://archive.is/b7vI Tko je sve opstruirao istragu i suđenje protiv Krunoslava Pratesa u Münchenu, kronologija i analiza činjenica ...], Klub hrvatskih povratnika iz iseljeništva, 31. prosinca 2010., (u pismohrani na archive.is), pristupljeno 13. siječnja 2016.</ref> Bernd von Heintschel-Heinegg je kao predsjedatelj sudac na Bavarskom vrhovnom zemaljskom sudu 2008. godine je u [[München]]u, optužio tadašnjeg hrvatskog predsjednika [[Stjepan Mesić|Stjepana Mesića]] da se miješao u sudski postupak o ubojstvu hrvatskog disidenta Stjepana Đurekovića. Neveo je kako je primjenjivao pritisak na dva svjedoka koji žive u Hrvatskoj.<ref name="faz">{{deu oznaka}} Nikolas Busse, Karl-Peter Schwarz, [http://www.faz.net/aktuell/politik/europaeische-union/europaeischer-haftbefehl-kroatien-lenkt-gegenueber-bruessel-ein-12550527.html ''Europäischer Haftbefehl: Kroatien lenkt gegenüber Brüssel ein''], ''[[Frankfurter Allgemeine Zeitung]]'', 28. kolovoza 2013., pristupljeno 13. siječnja 2016.</ref>
Komunističke zločine se i dalje negira, relativira ili ih se opravdava kao '[[antifašizam|antifašističke]]'.<ref name="faz"/>
=== Hrvatske žrtve ===
{| class="wikitable"
|-
! Godina !! Država !! Žrtve<ref>[http://www.safaric-safaric.si/materiali_cro/udba/UDBA%20dokument%20likvidacije.pdf Popis žrtava], safaric-safaric.si, 19. listopada 2014., pristupljeno 13. siječnja 2016.</ref>
|-
|[[1946.]] || [[Italija]] || [[Ivo Protulipac]]
|-
|[[1948.]] || [[Austrija]] || [[Ilija Abramović]]
|-
|[[1960.]] || [[Argentina]] || [[Dinka Domančinović]]
|-
|[[1962.]] || [[Argentina]] || [[Rudolf Kantoci]]
|-
|[[1966.]] || [[Kanada]] || [[Mate Miličević]]
|-
|[[1967.]] || [[SR Njemačka]] || [[Joze Jelić]], [[Mile Jelić]], [[Vlado Murat]], [[Anđelko Pernar]], [[Marijan Šimundić]], [[Petar Tominac]]
|-
|[[1968.]] || [[Italija]] || [[Ante Znaor]] i [[Josip Krtalić]] - ubijeni u Trstu; postavljen im je eksploziv u automobil
|-
| || [[Australija]] || [[Pero Čović]]
|-
| || [[Francuska]] || [[Nedjeljko Mrkonjić]]
|-
| || [[SR Njemačka]] || [[Đuro Kokić]], [[Vid Maričić]], [[Mile Rukavina]], [[Krešimir Tolj]], [[Hrvoje Ursa]]
|-
|[[1969.]] || [[SR Njemačka]] || Mirko Ćurić, [[Nahid Kulenović]]
|-
| || [[Španjolska]] || [[Vjekoslav Luburić]]
|-
|[[1971.]] || [[Argentina]] || [[Ivo Bogdan]]
|-
| || [[Engleska]] || [[Maksim Krstulović]]
|-
| || [[SR Njemačka]] || [[Mirko Šimić]]
|-
| || [[Švedska]] || [[Mijo Lijić]]
|-
|[[1972.]] || [[Italija]] || [[Rosemarie Bahorić]], [[Stjepan Ševo]], [[Tatjana Ševo]]
|-
| || [[SR Njemačka]] || [[Branimir Jelić]], [[Ivan Mihalić]], [[Josip Senić]]
|-
|[[1973.]] || [[SR Njemačka]] || [[Josip Buljan-Mikulić]]
|-
|[[1974.]] || [[SR Njemačka]] || [[Mate Jozak]]
|-
|[[1975.]] || [[Austrija]] || [[Nikola Martinović]]
|-
| || [[Belgija]] || [[Matko Bradarić]]
|-
| || [[Danska]] || [[Vinko Eljuga]]
|-
| || [[SR Njemačka]] || [[Ivica Miošević]], [[Nikola Penava]], [[Ilija Vučić]]
|-
| || [[Švedska]] || [[Stipe Mikulić]]
|-
|[[1976.]] || [[Francuska]] || [[Ivan Tuksor]]
|-
|[[1977.]] || [[JAR]] || [[Jozo Oreč]]
|-
| || [[SR Njemačka]] || [[Ivan Vučić]]
|-
|[[1978.]] || [[Francuska]] || [[Bruno Bušić]]
|-
| || [[SAD]] || [[Križan Brkić]]
|-
|[[1979.]] || [[Kanada]] || [[Cvitko Cicvarić]], [[Goran Šećer]]
|-
| || [[SAD]] || [[Marijan Rudela]], [[Zvonko Štimac]]
|-
|[[1980.]] || [[SR Njemačka]] || [[Mirko Desker]], [[Nikola Miličević (žrtva Udbe)|Nikola Miličević]]
|-
|[[1981.]] || [[Francuska]] || [[Mate Kolić]]
|-
| || [[SR Njemačka]] || [[Petar Bilandžić]], [[Ivo Furlić]], [[Ivan Jurišić]], [[Mladen Jurišić]], [[Ante Kostić]]
|-
| || [[Švicarska]] || [[Stanko Nižić]]
|-
|[[1983.]] || [[SR Njemačka]] || [[Stjepan Đureković]], [[Franjo Mikulić]], [[Đuro Zagajski]], [[Milan Župan]]
|-
|[[1984.]] || [[SR Njemačka]] || [[Slavko Logarić]]
|-
|[[1986.]] || [[SAD]] || [[Franjo Mašić]]
|-
|[[1987.]] || [[Kanada]] || [[Damir Đureković]]
|-
| || [[SR Njemačka]] || Ivan Hlevnjak
|-
|[[1989.]] || [[SR Njemačka]] || [[Anto Đapić, stariji]]
|}
=== Albanske žrtve ===
{| class="wikitable"
|-
! Godina !! Država !! Žrtve
|-
|1981.||Belgija|| Vehbi Ibrahimi<ref name="sd">{{srp oznaka}} [http://www.srpskadijaspora.info/vest.asp?id=6011 Ko je ubijao srpske političke emigrante], srpskadijaspora.info, pristupljeno 30. siječnja 2016.</ref>
|-
|1982.||Njemačka|| Jusuf Gervala<ref name="sd"/>
|-
|1982.||Njemačka|| Baroš Gervala<ref name="sd"/>
|-
|1982.||Njemačka|| Zeka Kadri<ref name="sd"/>
|-
|[[1990.]] || [[Belgija]] || Enver Hadri<ref name="sd"/><ref name="safaric">[http://www.safaric-safaric.si/udba/maxportal/20141019%20MaxPortal%20UDBA%20likvidacije.htm Ubojstva naručena iz Beograda: Pet najpoznatijih likvidacija kojima se Udba ponosila], safaric-safaric.si, pristupljeno 30. siječnja 2016.</ref>
|}
=== Srpske žrtve ===
{| class="wikitable"
|-
! Godina !! Država !! Žrtve
|-
|[[1969.]] || [[Njemačka]] || Ratko Obradović<ref name="sd"/>
|-
| || [[Švedska]] || Sava Čubrilović<ref name="sd"/>
|-
|[[1974.]] || [[Njemačka]] || Jakov Ljotić<ref name="sd"/>
|-
|[[1975.]] || [[Belgija]] || Bora Blagojević<ref name="sd"/>
|-
|[[1977.]] || [[SAD]] || Dragiša Kašiković i Ivanka Milošević<ref name="sd"/><ref name="safaric"/>
|-
| || [[SAD]] || Bogdan Mamula<ref name="sd"/>
|-
|[[1978.]] || [[SAD]] || Borislav Vasiljević<ref name="sd"/>
|-
|[[1986.]] || [[SAD]] || Borivoje Manić<ref name="sd"/>
|-
| ? || ? || Petar Valić<ref name="sd"/>
|-
| ? || ? || Siniša Ocokoljić<ref name="sd"/>
|-
| ? || ? || Andrija Lončarić<ref name="sd"/>
|-
| ? || ? || Borislav Vasiljević<ref name="sd"/>
|-
| ? || [[Njemačka]] || Dušan Sedlar<ref name="sd"/>
|}
== UDBA-ini dosjei ==
Suradnici UDBE, su četrdeset i pet godina skupljali podatke o tzv. "narodnim neprijateljima". U razdoblju od 1945. do 1990. godine UDBA je pratila najmanje 66.870 građana.<ref>Dražen Ćurić, [http://www.vecernji.hr/hrvatska/udbini-dosjei-hrvati-se-jos-uvijek-boje-doznati-tko-ih-je-cinkao-57970 ''Udbini dosjei: Hrvati se još uvijek boje doznati tko ih je cinkao''], ''[[Večernji list]]'', 28. studenoga 2011., pristupljeno 13. siječnja 2016.</ref> Nekoliko desetaka tisuća dosjea sada se nalazi u [[Hrvatski državni arhiv|Hrvatskom državnom arhivu]]. Svaki građanin koji to želi može nakon određene procedure pogledati svoj dosje. Bivši istočni [[Nijemci]], [[Rumunji]] i [[Česi]] mogu vidjeti dosjee te imena agenata koji su ih pratili, dok se u Hrvatskoj mogu vidjeti samo kodna imena agenata.<ref name="reklamacije.net">[http://www.reklamacije.net/vijesti-sa-svih-strana/politika/hrvati-se-jos-uvijek-boje-doznati-tko-ih-je-cinkao-udbi.html Hrvati se još uvijek boje doznati tko ih je cinkao UDBA-i]</ref><ref>Dražen Ćurić, [http://www.vecernji.hr/hrvatska/udbini-dosjei-hrvati-se-jos-uvijek-boje-doznati-tko-ih-je-cinkao-57970 ''Udbini dosjei: Hrvati se još uvijek boje doznati tko ih je cinkao'']:{{citat2|– U dosjeima se mogu vidjeti kodna imena, ali se ne zna tko stoji iza njih. Mogu se vidjeti kodna imena kao što su Mile, Boro, Stevo... Spominje se i izvjesna Bosiljka, ali to ne znači da je agent bila žena (...)}}, ''Večernji list'', 28. studenoga 2011., pristupljeno 13. siječnja 2016.</ref>
== Povezani članci ==
* [[državni teror]]
* [[Služba za istraživanje i dokumentaciju]]
* [[KOS]]
* [[OZNA]]
* [[Jugoslavenske tajne službe (serijal)]]
== Udba danas ==
Dvadeset godina nakon proglašenja neovisnosti Republike Hrvatske nitko od bivših UDBA-ša nije odgovarao za počinjene zločine. Obzirom na to da u izvršnim tijelima vlasti, sudovima i drugim organizacijama državnog značenja nisu mogli biti zaposleni ljudi koji nisu odani UDBI i koji nisu provjereni, oni su i nadalje zadržali važne položaje u vlasti, ili su ih prenijeli na svoje potomstvo.<ref name="hazud.hr"/>
== Izvori ==
{{izvori}}
== Literatura ==
* [[Bože Vukušić]], ''Tajni rat UDBE protiv hrvatskih iseljenika iz Bosne i Hercegovine'', Klub Hrvatskih povratnika iz iseljeništva, Zagreb, 2002., ISBN 953-97963-3-4
== Vanjske poveznice ==
* {{deu oznaka}} [http://www.bka.de/fahndung/personen/meistgesuchte/perkovic/index_kroatisch.html Tjeralice Bundeskriminalamta za bivšim Udbašima]
* [http://www.hic.hr/dom/372/dom13.htm HIC o knjizi "Tajni rat Udbe protiv hrvatskog iseljeništva"]
* [http://tomislavjonjic.iz.hr/V_6_vukusic.html Tomislav Jonjić]
* {{eng oznaka}} [http://www.youtube.com/watch?v=j2v4118TV8c&feature=PlayList&p=F4483CEF06FD52F4&playnext_from=PL&index=0 Djelovanje UDBE u Australji]
* [http://www.dnevno.hr/vijesti/hrvatska/73204-u-srbiji-sve-glasnije-govore-o-masovnim-zlocinima-udbe-a-u-hrvatskoj-zavladao-muk.html 'U Srbiji sve glasnije govore o masovnim zločinima UDBE, a u Hrvatskoj zavladao muk!']
* {{deu oznaka}} [https://endudbafizierung.wordpress.com/udba-liste-sdv-slowenien Popis suradnika UDBE iz Slovenije]
[[Kategorija:Sigurnosno-obavještajne službe]]
| 
