Ramsay MacDonald: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 1:
{{izvor}}
{{Infookvir političar
[[Datoteka:Ramsay MacDonald ggbain.29588.jpg|mini|Ramsay MacDonald (oko 1900.)]]▼
|ime= Ramsay MacDonald
|datum rođenja=[[12. listopada]] [[1866.]]
|mjesto rođenja=[[Lossiemouth]], [[Škotska]], [[UK]]
|datum smrti= [[9. studenog]] [[1937.]]
|mjesto smrti=[[Atlantski ocean]]
|malaslika=
|opis male slike=
|veličina=
|opis slike=Ramsay Macdonald (oko 1900.)
|podpredsjednik=
|podpremijer=
|zamjenik=
|stranka=[[Laburistička stranka (Ujedinjeno Kraljevstvo)|laburist]]
|potpis=
|supruga=[[Margaret MacDonald (reformator)|Margaret Gladstone]]
|položaj=[[Premijer Ujedinjenog Kraljevstva]]
|čin2=
|zanimanje=
|fusnote=
|nasljednik=[[Stanley Baldwin]]
|prethodnik=Stanley Baldwin
|nasljednik2=Stanley Baldwin
|prethodnik2=Stanley Baldwin
|mandat_start=[[5. lipnja]] [[1929.]]
|mandat_kraj=[[7. lipnja]] [[1935.]]
|mandat_start2=[[22. siječnja]] [[1924.]]
|mandat_kraj2=[[4. studenog]] [[1924.]]
|vjera= [[Škotska crkva]]
}}
'''James Ramsay MacDonald''', [[Fellow of the Royal Society|FRS]] ([[12. listopada]] [[1866.]] - [[9. studenog]] [[1937.]]) bio je [[UK|britanski]] [[socijaldemokracija|socijaldemokratski]] političar i državnik, poznat kao jedan od osnivača [[Laburistička stranka (Ujedinjeno Kraljevstvo)|Laburističke stranke]], njen vođa i prvi laburistički premijer, ali i po tome što je vodio Britaniju za vrijeme izbijanja [[Velika depresija|Velike ekonomske krize]] i 1931. stvorio [[velika koalicija|veliku koaliciju]] s [[Konzervativna stranka (UK)|konzervativcima]] na čijem je čelu bio sve do 1935. godine.
==Životopis==
Rođen je 12. listopada 1866. kao nezakonito dijete nadničara i kućne pomoćnice na sjeveru [[Škotska|Škotske]]. Nakon završene osnovne škole je obavljao razne poslove u Engleskoj, gdje se s vremenom počeo baviti novinarstvom. Još u mladosti je izražavao interes za bavljenje politikom i sklonost [[Socijalizam|socijalističkim]] idejama, a neko vrijeme bio i član [[Fabijansko društvo|Fabijanskog društva]]. Godine [[1887.]] je na sebe skrenuo pažnju pamfletom kojim je osudio nasilno gušenje londonskih porsvjeda kao [[Krvava nedjelja (1887)|Krvava nedjelja]]. Godine [[1893.]] se priključio [[Nezavisna laburistička stranka|Nezavisnoj laburističkoj stranci]] (ILP), a [[1896.]] oženio za feminističku aktivisticu [[Margaret MacDonald (reformator)|Margaret Gladstone]], s kojom će imati šestoro djece.
Godine [[1900.]] je postao tajnik novoosnovane Laburističke stranke, a sljedeće godine je izabran za člana [[Savjet Londonske grofovije|Savjeta Londonske grofovije]]. Godine [[1906.]] je po prvi put izabran u [[Parlament Ujedinjenog Kraljevstva|Parlament]]. Tamo se nametnuo kao jedan od vođe lijeve frakcije laburista, te zalagao za distanciranje od [[Liberalna stranka UK|Liberalne stranke]] s kojom su laburisti dotada bili u neslužbenom savezu. Godine [[1911.]] je po prvi put postao vođa laburista. Kada je 1914. izbio [[prvi svjetski rat]], MacDonald je, kao pacifist, za razliku od većine svojih drugova odbio podržati vladu, odnosno britanski ulazak u sukob. Njegov stav ga je učinio toliko nepopularnim u javnosti da je na [[Parlamentarni izbori u UK|izborima 1918]]. poražen, a u Parlament se uspio vratiti tek [[1922.]] godine. Na istim je izborima Laburistička stranka po prvi put uspjela osvojiti više mjesta od liberala, odnosno postati najjača stranka opozicije. MacDonald je postao njen vođa, a samim time i službeni [[Vođa opozicije (UK)|vođa britanske opozicije]].
Nakon što su na izborima [[1923.]] vladajući konzervativci izgubili većinu, početkom 1924. je kralj [[Đuro V., kralj Ujedinjenog Kraljevstva|Đuro V.]]
Pet godina kasnije su laburisti uspjeli osvojiti većinu i MacDonald je ponovno postao premijer. Na početku svog drugog mandata se MacDonald orijentirao na unutrašnju politiku, te donio niz mjera u smjeru poboljšanja socijalnog položaja stanovništva. Sve je te planove, međutim, krajem 1929. prekinulo izbijanje Velike krize. Njegova se vlada našla podijeljena oko toga kako na nju reagirati - [[Philip Snowden]] je inzistirao na ortodoksnim ekonomskim rješenjima, odnosno [[Politika rezova|politici rezova]] kako bi se očuvala budžetske ravnoteže i [[zlatni standard|zlatnog standarda]] [[Britanska funta|funte]]; na drugoj strani su se našli [[John Maynard Keynes]], [[Oswald Mosley]] i [[Arthur Henderson]] koji su inzistirali na devalvaciji funte i mjerama za poticanje potrošnje. MacDonald je, kako bi riješio spor, imenovao komisiju koja je u ljeto [[1931.]] izdala tzv. [[Mayev izvještaj]] kojim se zalagao za rezove, a sa čime se na kraju složio i sam MacDonald.
Nakon toga su MacDonalda napustili brojni laburistički vođe te je i on sam bio spreman podnijeti ostavku. Kralj Đuro V. ga je, međutim, uspio nagovoriti da ostane premijer, ali u velikoj koaliciji sa konzervativcima. Rezultat je bila tzv. Nacionalna vlada koju su tvorili konzervativci, liberali i dio laburista. Na izborima 1931. je ona dobila više nego solidnu većinu, ali je sam MacDonald izbačen iz Laburističke stranke, te je bio prisiljen vladati kao član tzv. ''Nacionalnih laburista''. Ekonomska kriza se u međuvremenu nastavila, a MacDonaldov pokušaj da je zaustavi organiziranjem međunarodne ekonomske konferencije u Londonu 1933. je doživio fijasko zbog šokatne odluke novog američkog predsjednika [[Franklin Delano Roosevelt|Roosevelta]] da neće stabilizirati [[Američki dolar|dolar]]. U međuvremenu se MacDonaldu ozbiljno pogoršalo zdravlje, što se počelo odražavati i na njegove mentalne sposobnosti. Godine 1935. je podnio ostavku i prepustio mjesto premijera Stanleyu Baldwinu, zadržavši simbolično mjesto "lorda predsjednika Savjeta" u novoj Nacionalnoj vladi. Umro je na putovanju brodom 9. studenog 1937., gdje su ga liječnici poslali držeći da bi mu morski zrak poboljšao zdravlje.
| |||