Konklava: razlika između inačica

[[Datoteka:Cappella Sistina - 2005.jpg|mini|Pogled na [[Sikstinska kapela|Sikstinsku kapelu]] u [[Vatikan]]u.]]

 

 

 

Za razliku od svih ostalih papa, prvog papu Svetog Petra izabrao je sam [[Isus Krist]] da predvodi crkvu. Prema nekim povjesničarima, Sveti Petar je bio i taj koji je utemeljio i kršćansko vijeće grada Rima u koji je ulazilo 24 svećenika i [[đakon]]a. To vijeće je izabralo i Petrovog nasljednika – [[Sveti Lino|Lina]] ([[67]]. – [[79]].). Petar je završio kao žrtva [[Neron]]ovih progona kršćana 67. godine. U njegovu čast, nitko se od papa nije nazvao po Petru.

Svi oni moraju položiti prisegu čuvanja tajne o podatcima s kojim su upoznati.

 

 

Papina se smrt potvrđuje tako što dekan Kardinalskog zbora, koji ujedno ima ulogu i prijelaznog pape, tri puta zlatnim čekićem udari glavu preminulog pape pozivajući ga njegovim krsnim imenom. Liječnik može ali i ne mora prije toga utvrditi smrt. Onda dekan skida Ribarov prsten s desne ruke i lomi ga u dva dijela u prisutnosti kardinala. Žig pokojnog pape se uništava, čime se sprječava moguća zloupotreba, a papinska se rezidencija zatvara i pečati žigom. Tijelo pape se u vremenu od četvrtog do šestog dana nakon smrti, stavlja u kriptu crkve Sv. Petra. Jedini službenik koji zadržava svoju službu od smrti pape do izbora novoga jest [[kardinal kamerlengo]].

Ustoličenje pape obavlja se u pravilu na prvu nedjelju nakon izbora. Benedikt XVI. izmijenio je i obred poslušnosti. Do sada su kardinali kleknuli pred novog papu i položili zakletvu vjernosti. Novi je papa na njihovo mjesto izabrao 12 osoba raznih staleža, kao 12 apostola. Među njima je po jedan svećenik, jedan bračni par, dvoje krizmanika, dvoje mladih. Svi su oni prisegnuli u ime čovječanstva vjernost Papi.

 

{{Izvori}}