Inačica od 28. siječnja 2017. u 21:16 uredi Drago Karlo (razgovor \| doprinosi) 578 edits Nema sažetka uređivanja ← Starija izmjena		Inačica od 28. siječnja 2017. u 22:56 uredi ukloni ovu izmjenu Drago Karlo (razgovor \| doprinosi) 578 edits Uvedene slike, dorađen tekst, dodani izvori. Novija izmjena →
Redak 71: '''Metalna veza''' je privlačna sila između valentnih elektrona i iona metala (kationa). Atomi metala su gusto složeni jer svi imaju jednake polumjere. Zbog blizine atoma preklapaju se vanjske valentne orbitale atoma i nastaju nove zajedničke molekulske orbitale u kojima se vanjski elektroni slobodno gibaju, kažemo da su elektroni '''delokalizirani'''. Elektroni ne pripadaju točno nekom određenom atomu nego svima a to znači da su atomi zapravo '''kationi'''. ToDelokalizirani elektroni i kationi metala se snažno privlače, to je privlačenje mnogih slobodnih elektrona s jedne strane i mnogih pozitivnih iona metala s druge strane,. ~~gdje~~Ta ~~elektroni~~sila privlačenja je metalna veza. Elektroni djeluju kao "ljepilo" i nastaje kristalna rešetka ~~određen~~određene ~~strukturu~~strukture. ~~To je različito od kovalentne ili ionske veza. Ta veza~~Veza je vrlo jaka, jer je kristalna rešetka metala vrlo stabilna. Zato metali često imaju visoku točku tališta ili vrelišta. Delokalizirani elektroni objašnjavaju električnu provodljivost metala kao i toplinsku provodljivost. Elektroni i pozitivni ioni u metalu se snažno privlače. Dakle, metali često imaju visoku točku taljenja ili vrelišta. Za elektrone kažemo da su '''delokalizirani''' ili slobodni a to objašnjava električnu provodljivost metala kao i toplinsku provodljivost. Linus Pauling iskazuje da je naročita građa metala rezultat rezonancije mnogobrojnih struktura u kojima je par elektrona uvijek smješten između neka druga dva atoma. Kako ima više mogućih veza nego parova elektrona, rezonancija uzrokuje potpunu delokalizaciju elektrona, pa je zbog toga red metalne veze uvijek manji od jedan. Red veze je kvantnomehanički indeks, koji je mjera Line 82 ⟶ 80: [[Felix Bloch]] je razvio jednostavnu teoriju molekularnih orbitala, a koju je detaljno razradio E. Hückel za konjugirane molekule, za tumačenje delokalizacije elektrona u metalnoj strukturi, jer molekularne orbitale pripadaju cijelom kristalu (Blochove orbitale) Te su energijska stanja elektrona u metalu kao aproksimativna rješenja [[Schrödingerova jednadžba\|Schrödingerove jednadžbe]], s restrikcijom da se uzima u obzir kristalna rešetka metala. Kasnije je francuski fizičar [[Louis Marcel Brillouin]] razradio Blochov postupak, i tako je nastala teorija elektronske vrpce krutina. Više na [[metalna veza]]. ==Slabe kemijske veze==

Kemijska veza: razlika između inačica