Gospodarstvo Bugarske: razlika između inačica

'''Gospodarstvo Bugarske''' predstavlja nacionalno gospodarstvo [[Bugarska|Republike Bugarske]]. Riječ je o gospodarstvu koje je između [[1945.]] i [[1989.]] bilo centralističko [[Plansko gospodarstvo|plansko]] te je bilo temeljeno na [[Poljoprivreda|poljoprivredi]] i [[Industrija|industriji]]. Organizacija je bila po uzoru na [[Sovjetski Savez]], tako da je primjerice postojala [[Kolektivizam|kolektivizacija]] poljoprivrede, [[državno vlasništvo]] u industrijskom sektoru, [[Petoljetka|petogodišnji razvojni planovi]] i sl. [[Pad komunizma|Raspadom komunizma]] i [[Istočni blok|Istočnog bloka]] nastala je [[gospodarska kriza]] a njezin glavni razlog bila je [[nekonkurentnost]] na svjetskom tržištu (slaba produktivnost, zastarjela tehnologija, loša kvaliteta te loše upravljanje i nefleksibilnost velikih poduzeća). Također, država je u isto vrijeme zbog [[Zaljevski rat|Zaljevskog rata]] izgubila poslove i imovinu u [[Irak|Iraku]] i [[Kuvajt|Kuvajtu]] dok je susjedna [[Srbija]] prouzročila ogromnu štetu zbog politike [[Izolacionizam|izolacionizma]].

To su bili razlozi koji su doveli Bugarsku do gospodarske depresije, velikog pada BDP-a te enormno visoke [[Inflacija|inflacije]] koja je [[1997.]] godine premašila iznos od 500%. Zbog toga su provedene mnogobrojne mjere koje su uključivale [[Privatizacija|privatizaciju]] industrije i liberalizaciju agrarne politike što je [[1998.]] dovelo do rasta gospodarstva od 4% i smanjenja inflacije.

Stopa [[BDP|BDP-a]] po glavi stanovnika je mala u odnosu na europske okvire te stagnira duži vremenski period.

Prva moderna [[tvornica]] u Bugarskoj otvorena je [[1836.]] u [[Sliven|Slivenu]] a nakon [[1860-ih]] nacionalno gospodarstvo se nalazi u konstantnom usponu. Tijekom [[1930-ih]] opisivalo ga se kao gospodarstvo koje je vojno vezano uz [[Njemačka|Njemačku]]. Nakon što je Njemačka počela gubiti tijekom [[Drugi svjetski rat|2. svjetskog rata]], bugarska ekonomija je pretrpjela strahovit pad.

U suštini, razdoblje od [[1880.]] do [[1945.]] bilo je obilježeno snažnom [[Industrijalizacija|industrijalizacijom]]. Nakon toga dolazi era [[Socijalizam|socijalizma]] u kojem se gospodarstvo i dalje industrializira, međutim, slobodna trgovinska razmjena je znatno smanjena dok je privatna tržišna inicijativa postala državno regulirana.

Tijekom komunističkog razdoblja velik dio bugarskog gospodarstva se odnosio na [[Teška industrija|tešku industriju.]] dok početkom [[1980-ih]] [[Biokemija|biokemijski]] proizvodi i [[Računalo|računala]] postaju značajni proizvodi. Budući da je tamošnja industrija bila zasnovana za tržišta [[Sovjetski Savez|SSSR-a]] i [[Varšavski pakt|Varšavskog pakta]], početkom [[1990-ih]] dolazi do [[Gospodarska kriza|velike krize]].

[[Pad komunizma|Raspadom komunizma]] dolazi do zaokreta [[Vanjska trgovina|vanjske trgovine]] prema [[Zapadna Europa|zapadnoeuropskim zemljama]]. Primjerice, do [[1990,.]] godine, oko 80% bugarske vanjske trgovine odnosilo se na članice [[Savjet za uzajamnu ekonomsku pomoć|SEV-a]], od čega je oko 50% otpadalo na [[Sovjetski Savez]].

Gospodarske i druge reforme dovele su zemlju [[2007.]] godine u članstvo [[Europska Unija|Europske Unije]].

Osim tradicionalnih proizvoda po kojima je Bugarska poznata ([[voće]], [[povrće]], [[cvijeće]], [[ružino ulje]], [[pšenica]], [[kukuruz]] i [[grožđe]]), sve veće značenje imaju komercijalne kulture kao što su [[duhan]] i [[suncokret]]. Također, zbog prodora na svjetsko tržište, sve se više proizvode [[mliječni proizvodi]] ([[jogurt]], [[kefir]], [[Kozji sir|kozji sirevi]]) i [[Vino|vina]].

[[Stočarstvo]] je najvažnije u [[Rodopi|rodopskom području]].

[[Rudarstvo]] je od izuzetne važnosti za Bugarsku<ref name="Rudarstvo">[https://euracoal.eu/info/country-profiles/bulgaria/ Bulgaria | the voice of coal in Europe]</ref> a među rudnim bogatstvima, najvažnija su nalazišta [[Bakar|bakra]], [[Ugljen|ugljena]], [[Željezo|željezne rude]], [[Cink|cinka]] i [[Olovo|olova]]. Važna su i nalazišta [[Lignit|lignita]] čija proizvodnja iznosi 95,7% od ukupnog outputa.<ref name="Rudarstvo"/> Tijekom nekoliko posljednjih godina, bugarski rudarski sektor je privukao značajne domaće i strane ulagače.<ref name="Rudarstvo"/> Mnoge tamošnje tvrtke ulažu u iskustvo vezano uz vađenje i preradu resursa.<ref name="Rudarstvo"/>

Jedan od oslonaca bugarskog gospodarstva je [[turizam]]. Na [[Crno more|Crnom moru]] je razvijen kupališni dok je [[Zdravstveni turizam|lječilišni]] smješten u unutrašnjosti uz mnogobrojna termalna vrela (kojih Bugarska broji preko 500). Također, tu je i zimski turizam u planinama.

Zemlju krase i slikoviti krajolici u [[Rodopi|Rodopima]] i [[Balkan (planina)|Staroj planini]], [[Špilja|špilje]] i [[Glacijalno jezero|glacijalna jezera]]. Bogato kulturno nasljeđe uključuje očuvane [[Manastir|manastire]] među kojima je najpoznatiji [[Rilski manastir|Rilski]].

Bugarska jedna je od mnogih država (uz [[Cipar]], [[Malta|Mađarsku]], [[Malta|Maltu]] i dr.) koje nude mogućnost kupnje [[putovnica|putovnice]] za strane državljane.<ref>[https://www.youtube.com/watch?v=y1JXMAvwpYw Which Countries Sell Citizenship?]</ref> Za nju je potrebno izdvojiti 150.000 [[Britanska funta|funti]] te boraviti u zemlji dva dana te nije potrebno u njoj živjeti i raditi.<ref>[http://www.forbes.com/sites/ceciliarodriguez/2014/03/17/for-150000-you-can-buy-bulgarian-eu-citizenship/#1fc2c9437a6e EU Citizenship For Sale In Bulgaria: Yours For £150,000]</ref>

Bugarska je od [[1. prosinca]] [[1996.]] članučlanjena u [[Svjetska trgovinska organizacija|SvjetskeSvjetsku trgovinsketrgovinsku organizacijeorganizaciju]] poznatijepoznatiju kao '''WTO''' te je njena punopravna članica. Također, država je [[1. siječnja]] [[2007.]] zajedno sa [[Rumunjska|Rumunjskom]] postala članicom [[Europska Unija|Europske Unije]], međutim, nije ušla u [[Eurozona|eurozonu]]. Također, Bugarska je tijekom [[2012.]] (uz još četiri članice) prekinula s pripremama za uvođenje [[Euro|eura]] zbog pogoršanja ekonomskog stanja u EU i sve neizvjesnije budućnosti eurozone.<ref name="Eurozona">[http://www.glas-slavonije.hr/175661/2/Pet-drzava-odustalo-od-eura Pet država odustalo od eura]</ref> Tadašnji bugarski ministar financija [[Simeon Đankov]] izjavio je da "''trenutačno ne vidi nikakve koristi od ulaska u eurozonu, osim troškova''".<ref name="Eurozona"/>

Prema podacima iz [[2015]]. godine, [[izvoz]] zemlje je iznosio 24,33 milijardi [[Američki dolar|dolara]] a glavni bugarski izvozni partneri su [[Njemačka]], [[Italija]], [[Turska]], [[Rumunjska]], [[Grčka]] i [[Francuska]] koji čine gotovo polovicu bugarskog izvoza.