Građevinarstvo: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
m uklonjena promjena suradnika 82.132.6.114 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika BlackArrow |
||
Redak 1:
[[Datoteka:Gizeh Cheops BW 1.jpg|mini|
'''Građevinarstvo''' ili '''građevina''' je primijenjena znanost, najstarija i najznačajnija grana [[tehnika|tehnike]]. Građevinska se tehnika bavi poslovima potrebnim za građenje svih vrsta [[Arhitektura|arhitektonskih]] zgrada, [[cesta]], [[Željeznice|željezničkih pruga]], [[most]]ova, [[tunel]]a, [[vodovod]]a, [[kanalizacija]], [[Melioracija|melioracijskih objekata]], [[reguliranje vodotoka|uređenjem vodotoka]] i [[iskorištavanje vodnih snaga|iskorištavanjem vodnih snaga]] (hidrocentrale), [[elektrana]] i ostalih postrojenja za proizvodnju svih dobara. Osobu koja se bavi građevinarstvom nazivamo građevinski inženjer.
== Bit građevinske tehnike ==
Građevinska tehnika je vještina kojom ljudi od izvornih ili prerađenih darova [[priroda|prirode]] osmišljeno (planirano) sastavljaju nove tvorevine povezane s tlom, odnosno fiksirane na zemlju, pa se njima koriste.
Prirodni materijali kao što su: [[kamen]], [[drvo]], zemlja ([[glina (tlo)|glina]]), ali i umjetni: [[opeka]], [[vapno]], [[beton]] i [[čelik]], omogućuju osmišljeno povezivanje s tlom u jednu cjelinu koju nazivamo građevinskim objektom ili [[građevine|građevinom]].
Redak 11:
[[Datoteka:SvDuje.jpg|mini|250px|Primjer arhitektonskog djela -[[Splitska katedrala|Katedrala sv. Dujma]]]]
[[Datoteka:FalkirkWheelSide 2004 SeanMcClean (jha).jpg|mini|
Prema vrsti i karakteru poslova razlikujemo dva glavna smjera ili ogranka građevinske tehnike.
Redak 17:
U jednom se smjeru odvija građenje zgrada. Zgrade se ističu svojim glavnim dijelovima iznad zemlje, grade se dakle u vis, pa se građenje zgrada često naziva '''visokogradnja'''. [[Arhitektura|Visokogradnja]] je doslovni prijevod internacionalizirane starogrčke riječi "arkitekton" (ὰρχιτεκτονική) - arhitektura. Građenje zgrada se kod nas naziva i ''zgradarstvo'', ali je arhitektura najuobičajeniji izraz.
S druge strane imamo građenje prometnica (ceste, željeznice, mostovi, tuneli) i hidrotehničkih građevina (vodovod, kanalizacija, hidrotehničke regulacije, melioracije, iskorištavanje vodnih snaga te plovnost rijeka i kanala). Spomenuti se objekti grade uglavnom pri samom tlu, iako nije pravilo. Takvo se građenje često naziva '''niskogradnja''', a običajniji je naziv građevinarstvo.
Važno je napomenuti da strogo dijeljenje građevine i arhitekture nema previše smisla jer građevinarstvo obuhvaća mnogobrojne poslove za sve vrste građevina, dok arhitektura obuhvaća arhitektonsko projektiranje objekata visokogradnje. Dokaz stabilnosti i nosivosti arhitektonskog projekta izvodi građevinar u nastavku projektne dokumentacije. Isto tako, arhitekti bivaju potrebni za neke objekte niskogradnje. Bez obzira na smisao, ipak postoji ta podjela.
U prošlosti se poslovi niskogradnje i visokogradnje nisu diferencirali kao danas, nego je arhitektura obuhvaćala sve poslove graditeljstva tj. građevinske tehnike. Tek nedavno s obzirom na [[povijest|povijesnu kronologiju]] poslovi jednog i drugog ogranka toliko su se umnožili i razlučili da je građevinarstvo automatski postalo zaseban smjer čiji zadaci i ostvarenja po svojoj raznolikosti i značaju za opći napredak često nadmašuju zadatke i ostvarenja arhitekture. U nekim državama (npr. u [[Španjolska|Španjolskoj]]) i dalje se arhitektom naziva osoba koja ima znanje građevinskog inženjera pa može graditi ceste i mostove.
== Općenita podjela građevinske tehnike ==
=== Visokogradnja ===
* '''stambeni objekti''', tj. smjer obiteljske kuće, dvojni objekti, stambeni blokovi, stambene zgrade itd.
* '''javni (društveni) objekti''', tj. smjer objekti zdravstva, kulture, administracije, trgovine, ugostiteljstva, prometa itd.
* '''gospodarski objekti''', tj. smjer industrijski i poljoprivredni objekti.
=== Niskogradnja ===
* '''Prometni smjer''' bavi se projektiranjem svih prometnica.
* '''Konstruktivni smjer''' bavi se projektiranjem i građenjem konstrukcija i/ili dimenzioniranjem (mostovi, brane, tuneli, silosi, vodotornjevi, gospodarske i druge zgrade).
* '''Hidro-tehnički smjer''' bavi se poslovima građenja i održavanja vodoopskrbnih, kanalizacijskih i vodoprivrednih objekata. Općenito hidro-tehnika sudjeluje u [[Upravljanje vodnim resursima|upravljanju vodnim resursima]]. U Hidro-tehnički smjer spadaju: [[Hidrotehničke melioracije|hidrotehničke melioracije]] i [[Hidrotehničke regulacije|hidrotehničke regulacije]]. Možemo reći da se hidrotehnika općenito bavi [[Hidrotehničke građevine|hidrotehničkim građevinama]], [[Hidrotehnički sustavi|hidrotehničkim sustavima]] i [[Iskorištavanje vodnih snaga|iskorištavanjem vodnih snaga]] uz vođenje računa o [[Zaštita okoliša|zaštiti okoliša]] što je u zadnje vrijeme popularizirano. Kako bismo mogli graditi hidrotehničke građevine od velike je važnosti poznavanje [[Hidrologija|hidrologije]] kao znanstvene discipline te neizostavno poznavanje [[Hidromehanika|hidromehanike]], odnosno mehanike tekućina.
* '''Geotehnički smjer''' bavi se projektiranjem i izvođenjem različitih zahvata u tlu kao što su: brane, nasipi, tuneli, klizišta, potporne konstrukcije, iskopi, usjeci, osiguranje građevinskih jama i odlagališta otpada. [[Geotehnika]] obuhvaća gotovo sve građevinske aktivnosti i ključna je u izvođenju skoro svih građevinskih objekata koji se temelje na tlu. Geotehnika kao građevinska disciplina oslanja se na [[mehanika tla|mehaniku tla]] i [[mehanika stijena|mehaniku stijena]].
[[Datoteka:BSB Ponte JK Panorama 05 2007 266.jpg|mini|
== Važnost tehničkog crtanja u suvremenom komuniciranju ==
Line 32 ⟶ 50:
U Hrvatskoj postoje škole u više gradova graditeljskog tipa zvanja. Takve se škole nalaze u [[Zagreb]]u, [[Split]]u, [[Rijeka|Rijeci]], [[Čakovec|Čakovcu]], [[Vinkovci]]ma, [[Karlovac|Karlovcu]], [[Šibenik]]u, [[Zadar|Zadru]], [[Pula|Puli]]...
Obrazovanje se u ovom smjeru može nastaviti i na višem stupnju i to na;
Građevinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu,
== Povezani članci ==
* [[Građevine]] (građevinski objekti)
* [[:Kategorija:Građevine]]
| |||