Marian Smoluchowski: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Redak 4:
==Život==
(Ref <ref>{{cite journal| author=Rovenchak, A. | title = Lviv period for Smoluchowski: Science, teaching, and beyond | journal =Condens. Matter Phys. | volume =21 | pages =1–15 | year=2012| url = https://arxiv.org/pdf/1212.6002v1.pdf| accessdate = 2017-01-30 }}</ref> )
Smoluchowski je rođen u selu Vorderbrühl, nedaleko od [[Beč|Beča]], u obitelji Wilhelma Smoluchowskoga, visokog službenika u uredu cara [[Franjo Josip I.|Franje Josipa]]. Od 1880. do 1890. školovao se u Beču u ''Collegium Theresianum,'' a nakon toga je, do 1894. godine, nastavio studirati fiziku na [[Sveučilište u Beču|Sveučilištu u Beču]]. Godine 1895., sa najvišim počastima (''sub Summis Auspiciis Imperatoris''), doktorira na temi "Akustische Untersuchungen über die Elasticität weicher Körper" (hrv. Akustična istraživanja elastičnosti mekanih tijela), pod mentorstvom [[Jožef Stefan]]<nowiki/>a. Premda će Smoluchowski svoj rad posvetiti području koje je začeo [[Ludwig Boltzmann]] i premda je Boltzmann, većinu života, bio njegov sugrađanin, oni nikada nisu ostvarili kontakt (dok je Smoluchowski studirao, Boltzmann je privremeno radio na [[Sveučilište Ludwig Maximilian|Sveučilištu u Münchenu]]).
Nakon nekoliko godina provedenim na sveučilištima u [[Pariz|Parizu]] (1895/96), [[Glasgow|Glasgowu]] (1896/97) i [[Berlin|Berlinu]] (1897), Smoluchowski se 1899. zapošljava na [[Sveučilište u Lvivu | Sveučilištu u Lvivu]], gdje je predavao kolegije: elektricitet i magnetizam, [[Mehanika|mehaniku]] i [[Termodinamika|termodinamiku]]. <ref>{{cite journal| author=Rovenchak, A. | title = Lviv period for Smoluchowski: Science, teaching, and beyond | journal =Condens. Matter Phys. | volume =21 | pages =1–15 | year=2012| url = https://arxiv.org/pdf/1212.6002v1.pdf| accessdate = 2017-01-30 }}</ref>
Godine 1901. oženio se za Zofiu Baraniecku, kćeri poljskog matematičara Mariana Baranieckoga, te je s njom imao dvoje djece: Aldona Smoluchowska (1902.-84.) i Romana Smoluchowski (1910.-96). Roman je kasnije postao eminentni poljski fizičar. Iste godine brani doktorat (''honoris causa'') iz prava na [[Sveučilište u Glasgowu|Sveučilištu u Glasgowu]]. Od 1905. do 1906. godine boravi na Cambridgeu gdje radi sa fizičarom i nobelovcom [[Joseph John Thomson|J. J. Thompsonom]].
Godine 1913. seli se u Krakov i tamo preuzima vodstvo Katedre za [[Eksperimentalna fizika|eksperimentalnu fiziku]] na [[Jagielonsko sveučilište|Jagielonskom sveučilištu]]. Jedan od razloga zašto je Smoluchowski prihvatio tu poziciju, bila je činjenica da je Katedra za eksperimentalnu fiziku imala jako dobru zgradu sa modernom opremom. Početkom [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], ista ta zgrada pretvorena je u vojnu bolnicu, stoga je Smoluchowski bio prisiljen raditi u stanu profesora Karola Olszewskoga.
Godine 1916. postaje [[Dekan (titula)|dekan]] Filozofskog fakulteta, a 1917. godine je izabran za [[Rektor|rektora]]. Međutim, iste godine umire od epidemije [[dizenterija|dizenterije]].
Line 17 ⟶ 19:
==Znanstveni rad==
Smoluchowski je dao fundamentalan doprinos razumijevanju statističke fizike i [[Kinetička teorija plinova|kinetičke teorije plinova]]. Prvi je primijetio da [[gustoća]] kod plinova može fluktuirati (1904.), te je prvi fizičar koji je opisao fenomen [[Kritična opalescencija|kritične opalescencija]] preko velikih fluktuacija gustoće. Objasnio je i [[Brownovo gibanje]], zbog čega mu je [[Austrijska akademija znanosti]] dodijelila [[Haitignerovu nagradu]] 1908. godine, te boju neba kao posljedicu [[Disperzija (optika)|disperzije]] svjetla zbog fluktuacija atmosfere.
Razdoblje u Krakovu bilo je najproduktivnije znanstveno razdoblje njegova života; u tom periodu radio je na: kinetičkoj teoriji, [[Teorija katastrofe|teoriji katastrofe]], [[elektroferozi]], [[Koagulacija krvi|koagulaciji]], [[Hidrodinamika|hidrodinamici]] viskoznih tekućina, svojstvima [[Atmosfera|atmosfere]] Zemlje i drugih planeta, formaciji [[Planine|planina]], itd.
Neovisno od [[Albert Einstein|Alberta Einsteina]], 1906. godine objašnjava Brownovo gibanje preko jednadžbe koja je postala temelj za istraživanje stohastičkih procesa. <ref>{{cite journal| author=Smoluchowski, M. | title = Zur kinetischen Theorie der Brownschen Molekularbewegung und der Suspensionen | journal =Annalen der Physik | volume =21 | pages =756–780 | year=1906 | url = http://www.physik.uni-augsburg.de/annalen/history/historic-papers/1906_326_756-780.pdf | accessdate = 2008-08-29 | doi=10.1002/andp.19063261405|bibcode = 1906AnP...326..756V | issue=14 }}</ref> Godine 1916. predložio je [[Jednadžba difuzije|jednadžbu difuzije]] u slučaju vanjskog polja. Njemu u čast, danas tu jednadžbu zovemo ''Einstein–Smoluchowski jednadžba''.
==Priznanja==
[[Datoteka:Medal Mariana Smoluchowskiego.jpg|thumb|180px|Medalja Poljskog fizikalnog društva, 1967.]]
Velik broj ulica u Poljskoj nazvane su po Smoluchowskome. Od 1965. godine, Poljsko fizikalno društvo dodjeljuje ''Medalju Mariana Smoluchowskoga'' za doprinos u fizici. <ref>[http://www.ptf.net.pl/pl/programy/medal-i-nagrody/medal-mariana-smoluchowskiego/laureaci/ Polskie Towarzystwo Fizyczne: Medal Mariana Smoluchowskiego]</ref> Institut za fiziku na Jagielonskom sveučilištu nosi ime po Marianu Smoluchowskome. <ref>[http://www.if.uj.edu.pl/ Službene stranica Instituta za fiziku Marian Smoluchowski]</ref>
Godine 1970., [[Međunarodna astronomska unija]] je imenovala krater na Mjesecu po Smoluchowskome. <ref>[http://www.google.com/moon/#lat=48.922499&lon=-12.65625&zoom=2&apollo=&q=Smoluchowski Položaj na mapi Mjeseca].</ref>
| |||