Nikola Šubić Zrinski: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Redak 51:
Nikola Šubić Zrinski se u svom životu služio i [[glagoljica|glagoljicom]].
[[Datoteka:Sablja Nikole Šubića Zrinskog.jpg|mini|Sablja N. Š. Zrinskog na izložbi u [[Muzej Međimurja Čakovec|Muzeju Međimurja u Čakovcu]] prigodom 450. obljetnice Sigetske bitke]]
Tijekom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u BiH]], dvije brigade [[HVO]]-a nosile su ime Zrinski, [[Brigada "Nikola Šubić Zrinski"]] iz [[Busovača|Busovače]] i [[115. brigada HVO "Zrinski"|115. brigada "Zrinski"]] iz [[Tuzla|Tuzle]].
Odlukom [[Hrvatski sabor|Hrvatskog sabora]] 2016. godina je proglašena Godinom Nikole Šubića Zrinskog.<ref>[http://info.hazu.hr/upload/Image/2016/19-21_10_U-HAZU-svecanosti-obiljezavanja-450-obljetnice-SIGETSKE-BITKE_-program.pdf info.hazu.hr], str. 6. pristupljeno 25. listopada 2016.</ref> Ovoj odluci prethodila je rasprava nadležnog saborskog odbora, u kojoj je rečeno: "''Mađari ga slave deset puta više od nas - zamjerio je Ilčić, a HDZ-ov Miroslav Tuđman uz osmjeh je dodao kako je razlog tome vjerojatno to što ga oni smatraju svojim.''"<ref>[http://www.vecernji.hr/hrvatska/odbor-za-kulturu-pokrenuo-proceduru-proglasenja-2016-godinom-nikole-subica-zrinskog-1062696 www.vecernji.hr], Tea Romić, "Odbor za kulturu pokrenuo proceduru proglašenja 2016. godinom Nikole Šubića Zrinskog", objavljeno 23. veljače 2016., pristupljeno 25. listopada 2016.</ref> Ovo pripisivanje svjedoče i muzikolozi: "''Poput Nikole Šubića Zrinskoga, ti su plemići (Petar Zrinski i Fran Krsto Frankapan) u Mađarskoj bili (jesu) tretirani kao Mađari, a u Hrvatskoj kao Hrvati.''"<ref>Rozina Palić-Jelavić, "Ideologemi u operi Nikola Šubić Zrinjski Ivana pl. Zajca", KROATOLOGIJA 3, 2012., str. 55</ref>
| |||