Razlika između inačica stranice »Mladen Bjažić«

Dodano 739 bajtova ,  prije 3 godine
bez sažetka
(nova stranica: '''Mladen Bjažić''' (Zlarin, 26. siječnja 1924. {{--}} 24. siječnja 2017., hrvatski pjesnik, književnik, novinar i du...)
 
'''Mladen Bjažić''' ([[Zlarin]], [[26. siječnja]] [[1924.]] {{--}} [[24. siječnja]] [[2017.]], [[hrvatska književnost|hrvatski]] [[pjesnik]], [[književnik]], [[novinar]] i dugogodišnji urednik dječjih programa [[Hrvatska radiotelevizija|Radija i televizije Zagreb]] 1970-ih , zaslužnik [[hrvatski strip|hrvatskog stripa]].,<ref name="rođendan">ŠibenikIN: [http://www.sibenik.in/knjige/Rodendan-Mladena-Bjazica/1075.html Rođendan Mladena Bjažića], ŠibenikIN, 26. siječnja 2012. Pristupljeno 2. veljače 2017.</ref> njegovatelj čakavskog narječja sa Zlarina<ref name="najave">ŠibenikIN: [http://www.sibenik.hr/najave/neka-zvoni-ca ''Najave: Neka zvoni ČA''], ŠibenikIN, 6. kolovoza 2012.Pristupljeno 2. veljače 2017.</ref>
 
== Životopis ==
Rodio se je u Zlarinu. U Zagrebu je završio Učiteljsku školu i Filozofski fakultet. Zaposlio se je kao novinar. Uređivao je i dječje listove i časopise. Poslije Drugog svjetskog rata strip je bio uklonjen s novinskih stranica. Bjažić je vratio tu umjetnost nazad na mjesto. Dok je bio urednik dječjih listova ''Pionirska zastava'' i ''Pionir'', vratio je strip na stranice tih listova. Time je uveo strip u tadašnje socijalističko društvo i potom obnovio produkciju hrvatskog stripa. Tako je vratio u strip Andriju Maurovića i braću Neugebauer, svjetski slavne hrvatske stripaše ali i otvorio mogućnosti napredka novom naraštaju hrvatskih stripaša (Delaču, Dovnikoviću, Goldschmiedtu, Parmakoviću, Bekeru...). Pored toga, pokrenuo i i inicirao prve poslijeratne zasebne strip-sveske. Uređivao je strip-zabavnike. Prvi je uređivao [[Vjesnik]]ov strip-zabavnik ''Petko'' (1952.). Jeseni dvije godine poslije pokrenuo je legendarni [[Plavi vjesnik]]. Poslije je uređivao program za djecu i mladež na Televiziji Zagreb. Pisao je pjesme, prozne uradke i kazališne tekstove za djecu, književne [[esej]]e, novinske [[putopis]]e i [[reportaža|reportaže]], televizijske adaptacije i [[scenarij]]e.<ref name="rođendan"/>
 
Njegovatelj zlarinske čakavštine. Od 2003. održavao je radionicu "Neka zvoni ča", kojom se brinuo da nove, i one stare, generacije upoznaju pravi zlarinski govor, te da se ne zaborave stare zlarinske riječi iz svakodnevnog govora, a koje su vremenom nestale iz razgovora.<ref name="rođendan"/>
 
== Nagrade i priznanja ==
Dobio je brojne prestižne nagrade. Ističe se [[Nagrada Andrija Maurović]] za životno djelo, za izniman doprinos hrvatskom stripu.<ref name="rođendan"/>
 
== Citati ==
{{citat|treba razgovarati o riječima, znati razlikovati razna značenja. Jer npr. beštija može biti svaka životinja- krava, muha, pas... ali može biti i čovjek ako nije- čeljade|<ref name="najave"/>}}
 
== Izvori ==