Strmendolac: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Oznake: mobilni uređaj m.wiki |
sređivanje |
||
Redak 24:
== Zemljopis ==
Naselje Strmendolac se nalazi na krškoj zaravni uz malo polje na uzvisini 4 [[kilometar|kilometra]] istočno od Trilja. U selo se može doći cestovnim putem iz nekoliko pravaca:
* * * glavnim cestovnim pravcem od Trilja. Selo je okruženo brdima sa svih strana tako da imaju samo ta dva pravca koja se nalaze u procijepima tih brda. Kroz selo teče mnoštvo potoka koji se spajaju jedan veći Krolin potok. Selo je bogato prirodnom pitkom vodom i kao takvo ima 18 izvora. Zbog njegovog krškog reljefa na njegovom području se nalazi mnoštvo krških reljefnih oblika kao što su jame, špilje, ponikve, škrape, kamenice. Jama Garepuša koja se smatra jednom od većih jama na području Strmendoca promjer je oko 4,5 metra. Prije 30-ak godina u tu jamu je ubačena boja, ista ta boja pojavila se na izvoru rijeke Grab. U Strmendolcu postoje dvije vrste šuma, listopadna sačinjena od graba, jasena i hrasta i novozasađena crnogorična šuma većinom sačinjena od bora i smreke. == Stanovništvo ==
Line 71 ⟶ 78:
== Povijest ==
Strmendolac je bio naseljen u Ilirskom dobu.{{Hrčak|id=58313}} Dokazi toga su razne gradine i spomenici. Kasnije, dolaskom Osmanlija, seoski otpor je ugušen, a ostatci toga su razni stećci i grebi u kojima su pronađeni razni nakiti. Ono što najviše začuđuje arheologe su dvometarski križevi čiji je razlog podizanja nepoznat.
Strmedočka crkva sv. Nikole podignuta je 1767.
Turci su zauzeli to područje i vladavina trajala je gotovo dvije stotine godina. U ranom 16. stoljeću većina sela oko Kamešnica u prvim godinama vladavine Venecije su bila instalirana sa sjedištem u Hercegovini i tako su se neki muslimani obratili na kršćansko stanovništvo. Nakon 1691. godine selo je ostalo u turskim rukama jer je bio sa lijeve strane rijeke Cetine. Pozarevačkim mirom sklopljenim 1718. godine, novi vojni udar na Kamešnicu izvukao ga je od turske vlasti i tako je potpuno oslobođen.
1732. godine postao dio novoosnovane župe Ugljane i župne crkve tijekom reorganizacije. U to doba Napoleonskog upravljanja Ilirskim pokrajinama napravljen je put koji je povezivao Ugljane i Strmendolac. Put je dobio naziv "misečki put". Put je služio prenošenju mrtvaca na mjesno groblje na Ugljanima i uvelike je skratio dotada zaobilazni put. Put je izgubio na važnosti zbog izgradnje groblja u Strmendolcu 1968. godine. Obnovljen je uz pomoć povratnika iz Njemačke. i time opet dobio na važnosti. Sada je to traktorski put kojim se koriste mještani.
Naselje je imalo 173 stanovnika 1857. godine a 225 stanovnika u 1910. godine.
Tijekom Drugog svjetskog rata nije bio pod ničijom vlašću kao i obližnja sela. Često su Talijani izvršavali vojne napade na njega ali zbog zdjelastog oblika niti jedna vojska se nije usudila ući u njega zbog straha od zasjede.
Od 1991. ono pripada samostalnoj Hrvatskoj. Od 1990-ih, stanovništvo je počelo konstantno brojem opadati. U 2011. godini u selu je po popisu 221 stanovnik.
==Zanimljivosti==
Line 99 ⟶ 116:
* Crkva sv. Nikole (1767.)
Crkva sv. Nikole, biskupa u Strmendocu izgrađena je 1767. a obnovljena 1906. godine. To je kamena presvođena građevina s apsidom i zvonikom na preslicu za jedno zvono. Crkva je obnovljena 2000.
* Gradina iz Ilirskog doba u Crvenom Klancu
| |||