Hrvatsko proljeće: razlika između inačica

Hrvatsko proljeće bilo je nacionalni pokret nastao u redovima [[Savez komunista Jugoslavije|Saveza komunista Hrvatske]] 1970. i 1971. protiv [[jugounitarizam|unitarizma]], s kojim su išle ukorak i težnje za reformom gospodarskoggospodarskoga, kulturnog i političkog života u kulturnim institucijama, među intelektualcima, znanstvenicima i studentima. UNazvan užemod smislupolititičkih trajaloprotivnika i masovni pokret (MASPOK), hrvatsko proljeće je u užem smislu trajao od X. sjednice [[Komunistička partija Hrvatske|CK SKH]] u siječnju [[1970.]] na kojoj je osuđen [[unitarizam]] [[Miloš Žanko|Miloša Žanka]], do njegova slamanja na sjednici Predsjedništva CK [[SKJ]] u Karađorđevu, [[29. studenoga]] [[1971.]]<ref name="Proleksis">[http://proleksis.lzmk.hr/27229/ Proleksis enciklopedija] Hrvatsko proljeće</ref>

U širem smislu, hrvatsko proljeće počinje od [[Brijunski plenum|Brijunskog plenuma]] [[1966.]] na kojem se SK obračunao s tajnom policijom na čelu s [[Aleksandar Ranković|Aleksandrom Rankovićem]] i time potaknuo reformske snage unutar sebe i u društvu. Najistaknutiji protagonisti hrvatskog proljeća od političara su [[Savka Dabčević-Kučar]], [[Miko Tripalo]], [[Pero Pirker]], [[Ivan Šibl]], [[Dragutin Haramija]] i dr., od intelektualaca [[Vlado Gotovac]], [[Marko Veselica]], a među studentima [[Dražen Budiša]] i [[Ivan Zvonimir Čičak]], koji su, kao i brojni drugi, osuđeni zatvorskim kaznama. Obračun s [[Hrvati]]ma rezultirao je tzvt.zv. [[hrvatska šutnja|"hrvatskom šutnjom"]], koja je prekinuta novim demokratskim pokretom koncem 1980-ih, koji je konačno doveo do državnog osamostaljenja Hrvatske.<ref name="Proleksis" />