Klana: razlika između inačica

Ime Klana prvi put se spominje [[1235]]. g. u zapisu o posjetu pulskog biskupa (u rimskoj[[rim]]skoj biblioteci). Zbog svog zemljopisnog položaja na raskrižju putova sa sjevera prema jugu i sa istoka prema zapadu, kao i zbog svojih [[šuma]] koje obiluju divljači i izvorima pitke vode, ovo područje bilo je pogodno za život još u pradavna vremena. Tako neki nalazi upućuju na postojanje života još u [[6. stoljeće p.n.e.|6.]] ili [[5. stoljeće p.n.e.|5. st. prije Krista]].

Hrvati Istru, pa tako i ovaj kraj naseljavaju već u [[8. stoljeće|VII. st.]] i vrlo rano prihvaćaju [[kršćanstvo]]. U crkvi se bogoslužje vrši na [[Staroslavenski jezik|staroslavenskom jeziku]] i piše se [[Glagoljica|glagoljicom]] o čemu svjedoči podatak iz vatikanskog arhiva o staroslavenskoj Službi Božjoj u crkvici sv. Trojstva na [[Gradina|Gradini]] još u [[13. stoljeće|XIII. st.]], kao i glagoljski natpis iz [[1439]]. g. uzidan iznad vrata sakristije župne crkve sv. Jerolima. O čitanju sv. mise na staroslavenskom u [[17. stoljeće|XVII st.]] piše i [[Valvasor]].

U [[Srednji vijek|srednjem vijeku]] Klana je bila važno trgovište i ograđena mitnica, a ovuda se odvijala i poštanska služba između [[Kranj|Kranjske]] i tadašnje [[Rijeka|Rijeke]]. U to doba je Klani kao i cijeloj Evropi[[Europa|Europi]] prijetila stalna opasnost od Turaka koji su više puta poharali ovaj kraj.

No 02[[2. veljače]] [[1559]]. g. Turci pod vodstvom Malkoč – bega ovdje doživljavaju težak poraz. Tijekom dugih stoljeća, Klanu je posjedovalo više plemićkih obitelji: Devinski, Walsee, a od [[15. stoljeće|15. st.]] pa sve do [[1918]]. g. – uz kratku vladavinu Napoleonove[[Napoleon]]ove [[Francuska|Francuske]] – ustaljena je vlast austrijskih Habsburgovaca koji Klanu darivaju ili daju u zakup raznim gospodarima.

Godine [[1843]]. u Klani počinje s radom pučka škola, a prvi poznati učitelj bio je Josip Corsiga. Nakon ukinuća kmetstva [[1848]]. g. Klanjci [[1861]]. od baruna Andrije Negovetića otkupljuju njegov dio posjeda, pa tako i pravo na izbor župana koje je zamrlo početkom [[20. stoljeće|XX. st.]]

Godine [[1852]]. u Klani je rođen [[Matko Laginja]], narodni preporoditelj [[Istra|Istre]] i Hrvatski ban iz dvadesetih godina prošlog stoljeća, najveći sin ovog kraja.

Klanu [[1870]].g. pogađa katastrofalni [[potres]] koji je uništio većinu kuća, ali na sreću ljudskih žrtava nije bilo. Iste godine osnovana je pošta, a [[1882]]. uvedena je plinska rasvjeta.

Početkom XX. st. Klana se – unatoč gubitku važnosti iz prošlih stoljeća – i dalje razvija. Tako je [[1908]]. g. pošta dobila telegraf, [[1911]]. trgovac Anton Medvedić osniva pilanu, a [[1913]]. Klana dobiva prvi vodovod. U to vrijeme osnovana je i čitaonica, knjižnica i tamburaško društvo.

Tada izbija I[[Prvi svjetski rat]]. U ratnom vihoru Klanjci poput ostalih susjeda ratuju po bojišnicama diljem Europe. Raspadom [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] 1918. g., Klana ulazi u sastav [[Kraljevina SHS|Kraljevine SHS]], no gotovo istovremeno okupira ju [[Italija]] kao i sva okolna mjesta. Rapalskim ugovorom dvije godine kasnije povučena je granica između Klane i Studene, tako da je Studena ostala u sastavu Kraljevine SHS, a Klana, Škalnica, Lisac i Breza pripojeni su Italiji. Klana ubrzo postaje jedan od najvećih pograničnih garnizona kraljevine Italije, gdje biva stacionirano i do 10 000 talijanskih vojnika. No unatoč toj velikoj koncentraciji trupa i pokušaju odnarođivanja koji je odmah počeo raznim represijama i uvođenjem [[Talijanski jezik|talijanskog jezika]] u školu i druge ustanove, Klanjci su ipak očuvali svoju nacionalnu svijest, a jedan od najhrabrijih čuvara hrvatskog jezika bio je svakako župnik Ivan Koruza, inače Slovenac, koji je u Klani bio od [[1896]] – [[1942]].

Sredinom 30-ih godina mnogi su Klanjci prisilno mobilizirani i poslani na bojišnicu u [[Abisinia|Abisiniju]] ([[Etiopija|Etiopiju]]). Kapitulacijom Italije i odlukom ZAVNOH-a iz [[1943]]. g., Klana je zajedno sa Istrom pripojena matici Hrvatskoj, no još predstoje dvije teške ratne godine. U Klanu dolaze Nijemci i [[1944]]. još bolje utvrđuju Rapalsku granicu, tako da se u travnju i svibnju [[1945]]. ovdje vode žestoke borbe. Klana je napokon oslobođena 05[[5.svibnja]] 1945.

Nakon [[Drugi svjetski rat|II. svj. rata]], Klana je od [[1945]]. do [[1953]]. samostalna općina, a potom Mjesna zajednica u okviru bivše Općine Rijeka. U Klani postoje pilana i šumarija, izgrađena je nova škola, vatrogasni dom, zadružni dom, obnovljene su crkve i unatoč depopulacije klanjsko se područje urbanizira.

Godine [[1991]]. – [[Domovinski rat]]. U obrani države sudjelovalo je mnogo ljudi iz našeg kraja. U novoj, demokratskoj državi [[1993]]. g. Klana ponovno postaje općina zajedno sa Studenom, Škalnicom, Liscem i Brezom i tako su stvoreni preduvjeti za razvoj kroz lokalnu samoupravu.

Za početak organiziranog školstva u Klani prihvaćena je [[1843]]. godina. Od onda sa nastava odvijala na više lokacija do [[1968]]. g. kada je izgrađena nova školska zgrada.

Na Liscu, u Škalnici i u Brezi u vrijeme talijanske okupacije organiziraju se posebne škole, a u Studenistudeni se [[1922]]. g. organizira nastava u jednoj sobi privatne kuće za 62 učenika, a [[1934]]. izgrađena je škola koja je djelovala (samo niži razredi) sve do devedesetih godina.

Danas u Klani djeluje osnovna škola koju pohađa 123 učenika iz svih mjesta naše općine, a dječji vrtič koji je otvoren [[2001]]. pohađa 46-ero djece u dobi od 3 - 7 godina. U obrazovne svrhe djelomično služi i Multimedijalni centar u kojemu se organiziraju različiti tečajevi za sve dobne skupine.

Organizacija kulturnog života u Klani počinje već krajem [[19. stoljeće|19. st.]] kada učitelj Jakob Lusnik podučava zborno pjevanje, a neki imućniji mještani počinju nabavljati hrvatski tisak koji se čita i širi kroz mjesto. Tako je [[1902]]. g. osnovan tamburaški zbor, a [[1904]]. Čitalnica „Napried“''"Napried"''. U to vrijeme u Klani kao učitelj djeluje [[Ivan Matetić Ronjgov]] koji uz crkveno podučava i svjetovno zborno pjevanje. Kontinuitet razvoja kulturnih djelatnosti prekida I. svj. rat kada s radom prestaje tamburaški zbor, a u vrijeme talijanske okupacije zamire svaki vid kulturne aktivnosti. Nakon II:. svj. rata osniva se Dom kulture u sklopu kojega djeluju čitaonica i knjižnica, obnavlja se kino dvorana, a ponovno se osniva tamburaško društvo i pjevački zbor, koji međutim djeluju svega nekoliko godina. Jedinu konstantu organiziranog kulturnog djelovanja predstavlja crkveno pjevanje, koje u Klani nikad nije zamrlo.