Sirakuza: razlika između inačica

|ime = SirakuzaSiracusa

'''SirakuzaSiracusa''' ([[Talijanski jezik|talijanski]] '''Siracusa''', [[Sicilijanski jezik|sicilijanski]] ''Sarausa'', [[Grčki jezik|grčki]] ''{{polytonic|Συρακοῦσαι}}'', [[Latinski jezik|latinski]] ''Syracusae'') je [[antika|antički]] grad na istočnoj obali [[Italija|talijanskog]] otoka [[Sicilija]] i glavni grad [[Provincija Siracusa|provincije Siracuse]]. Trgovačko središte za poljoprivredne proizvode (maslinovo ulje i agrumi), te proizvodnju soli i vina. Također značajno ribarsko mjesto te turističko središte s arhološkim muzejom. Siracusa (čita se 'Sirakuza') ima umjerenu [[Mediteranska klima|mediteransku klimu]] s blagim vlažnim zimama i vrelim, suhim ljetima.

[[Ciceron]] je ovaj grad opisao kao ''"od svih, najveći i najljepši grčki grad"''. Drevna jezgra SirakuzeSiracuse je danas na [[UNESCO]]-ovom popisu [[Svjetska baština|Svjetske baštine]].

Kako je SirakuzaSiracusa i nastala kao kolonija [[Grci|Grka]] iz Korinta, grad prijatelj mu je:

[[Datoteka:Siracusa sunrise.jpg|mini|lijevo|250px|<center>Sumrak u luci SirakuzeSiracuse<center>]]

[[Arheologija|Arheološka]] istraživanja otkrila su tragove ljudskog djelovanja na području SirakuzeSiracuse koji datiraju još u [[14. stoljeće pr. Kr.]] Stari dio grada na otoku [[Ortigia]] osnovali Korinćani [[734. pr. Kr.]], tjerajući njene bivše stanovnike prema planinskim dijelovima otoka. Syracusa je ime po obližnjem plodnom močvarnom području Syako. Korinćani su mnogo pažnje pridavali političkom i ekonomskom razvoju Sirakuze, te širenju njezinih granica, što je, kroz period od 70 godina rezultiralo stvaranjem triju novih kolonija: Akrai, [[664. pr. Kr.]] (današnji ''Palazzolo Acreide''), [[643. pr. Kr.]] Casmene i koloniju Camarina [[598. pr. Kr.]], koja se nalazila na sjevernoj obali otoka. Poznata je i po obrambenim spravama koje je konstruirao [[Arhimed]], najveći fizičar i jedan od najuglednijih matematičara staroga vijeka. Sirakuza obiluje arheološkim ostatcima iz doba stare [[Grčka|Grčke]].

|ime mjesta = SirakuzaSiracusa i [[Nekropola Pantalica]]

U SirakuziSiracusi se nalaze znamenita ''Normanska katedrala'', dvorac, gotičke palače [[Bellomo]] i ''Parisio'' (13.-15. st.), ''Montalto'' (14. st.), fontana ''Fonte Aretusa'', te antički spomenici: [[Apolon]]ov hram (565. pr. Kr.), [[grčki hram]] i [[kazalište]] (5. st. pr. Kr.), [[citadela]] (4. st. pr. kr.), oltar [[Hijeron II.|Hijerona II.]] (3. st. pr. Kr.), rimski [[amfiteatar]] (2. st.) i [[katakombe]].

Doslovni prijevod imena ove špilje bilo bi "Dionizijevo uho", zato jer je otvor na njenom ulazu u obliku uha. Ovu špilju, dugačku 65 i visoku 23 metra, prvi put je tako prozvao Michelangelo Merisi ([[Caravaggio]]), kada je [[1586]]. godine s arheologom Vincenzom Mirabela posjetio SirakuzuSiracusu i ovo mjesto. Prema legendi, [[DionizDionis]], Grčki bog zaštitnik vina, koji je uveseljavao ljude i bogove, stvorio je tu špilju i koristio ju kao zatvor, gdje je zbog iznimne akustike same špilje mogao prisluškivati zatvorenike.