Razlika između inačica stranice »Franačka«

Obrisana 2 bajta ,  prije 4 godine
Ispravak: sa u s
m (pravopis)
(Ispravak: sa u s)
Oznake: mobilni uređaj m.wiki VisualEditor
Karolinško kraljevstvo počinje u studenom [[751.]] kada je [[Pipin Mali]] zbacio posljednjeg merovinškog kralja [[Hilderik III.|Hilderika III.]] [[Pipin Mali]] je bio [[majordom]] i sin slavnog majordoma [[Karlo Martel|Karla Martela]], koji je spasio [[Europa|Europu]] od [[islam]]ske invazije i koji je ponovno ujedinio Franačku. Pipin Mali je postao izabrani [[kralj]] Franačke uz papin blagoslov i podršku vodećih ljudi Franačke. Po germanskim zakonima kralj je zavisio od podrške vodećih ljudi. Ako kralj nije zadovoljavao vodeći klan, birao bi se novi [[kralj]]. Iako su kasnije kraljevi postali nasljedni, ipak su čak sve do [[1806.]] postojali izbori za kralja u [[Sveto Rimsko Carstvo|Svetom Rimskom Carstvu]].
 
Pipin Mali ulazi [[754.]] u savez sas [[papa|papom]] [[Stjepan II., papa|Stjepanom II.]], koji predstavi kralju kopiju krivotvorine Konstantinova darovnica u [[Pariz]]u te na velikoj ceremoniji u [[Bazilika Saint-Denis|bazilici Saint-Denis]] proglašava Pipina Malog i njegovu obitelj "zaštitnicima Rima" (patricius Romanorum). Pipin Mali zatim otima [[755.]] [[Ravenski egzarhat]], koji su prethodno osvojili [[Langobardi]] i ne vraća ga [[Bizant]]u kojemu je pripadao prije osvajanja Langobarda, nego ga predaje papi kao protuuslugu. Pipin Mali daruje papi sva preoteta područja oko [[Rim]]a omogućivši stvaranje [[Papinska država|papinske države]] u obliku [[Pipinova darovnica|Pipinove darovnice]] koja položena na [[grob]]u [[Sveti Petar|Sv. Petra]]. [[Papa]] je imao dobar razlog očekivati ponovnu uspostavu stabilne franačke monarhije koja će mogućitiomogućiti novu ravnotežu snaga i novi svjetski poredak sas njim na čelu.
 
==Karlo Veliki==
U isto vrijeme [[Karlo Veliki]] je porazio [[Langobardi|Langobarde]] i osvojio je sjevernu [[Italija|Italiju]]. Pri tome je ponovio da papinstvo ima franačku zaštitu. Bavarski vojvoda [[Tasilo]] se [[788.]] pobunio protiv Karla Velikog. Poslije razbijanja pobune [[Bavarska]] postaje dio Franačke. Do [[796.]] Karlo je raširio svoje kraljevstvo do [[Austrija|Austrije]] i dijelova današnje [[Hrvatska|Hrvatske]]. U [[Španjolska|Španjolskoj]] Franačka se prostirala do rijeke [[Ebro]].
 
Na [[Božić]] [[25. prosinca]] [[800.]] papa je okrunio Karla Velikog za cara [[Sveto Rimsko Carstvo|Svetog Rimskog Carstva]]. Ta [[ceremonija]] je Karlu Velikom formalno priznala [[nasljedstvo]] nad [[Zapadno Rimsko Carstvo|Zapadnim Rimskim Carstvom]]. Bizant se sas time nije slagao, jer su pape svoj politički autoritet zasnivale na falsificiranom dokumentu. Karlo Veliki je ipak sebe češće zvao "kralj Franaka i Langobarda". [[Bizant]] je tek [[812.]] priznao Karla Velikog kao vladara [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]].
 
===Sukob s Bizantom===
Anonimni suradnik