Che Guevara: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja Oznake: mobilni uređaj m.wiki |
Nema sažetka uređivanja Oznake: mobilni uređaj m.wiki |
||
Redak 7:
==Životopis==
Ernesto ''Che'' Guevara potječe iz argentinske građanske obitelji. Otac, Ernesto Guevara Lynch, bio je iz obitelji plemićkih predaka, od čijeg je nekada velikog bogatstva ostalo samo umjereno nasljedstvo; studirao je arhitekturu i strojarstvo, ali nije diplomirao nego se posvetio poduzetništvu.
Ernesto, prvi od petero djece, rođen je 14. lipnja 1928. u gradu Rosario (roditelji su mu inače živjeli u [[Buenos Aires]]u). Već u dobi od dvije godine dobio je prvi napadaj kronične [[Astma|astme]] koja će ga pratiti kroz cijeli život. Zbog njegovog teškog zdravstvenog stanja obitelj je bila prisiljena preseliti u područje [[Cordoba (Argentina)|Cordobe]] koje je imalo odgovarajuću suhu klimu i toplice za plućne bolesnike. Sinova
[[Datoteka:Che Guevara - ca. 1945.jpg|lijevo|mini|Ernesto kao tinejdžer.]]
Zbog bolesti Ernesto je krenuo u školu tek s devet godina, preskočivši prva dva razreda; prije toga ga je majka obrazovala kod kuće i s njom je postao vrlo blizak. U razdobljima napadaja, provodio je vrijeme čitajući, uglavnom pustolovne romane, ali kad bi mu se stanje poboljšalo bavio se i raznim natjecateljskim [[sport]]ovima i igrao se s ostalom djecom. Bio je društven i razmetljiv te se isticao među vršnjacima; često je provocirao i radio vragolije zbog kojih su ga odrasli smatrali neodgojenim i bezobraznim. Profesori su ga opisivali kao bistrog, ali osrednjeg učenika. Iako mu je otac bio politički aktivan i pomagao republikancima za vrijeme [[Španjolski građanski rat|Španjolskog građanskog rata]] i [[Francuski pokret otpora|Francuskom pokretu otpora]] za vrijeme Drugog svjetskog rata, Ernesto kao srednjoškolac nije bio posebno zainteresiran za [[Politika|politiku]]. Umjesto toga, igrao je [[ragbi]] i družio se s vršnjacima;
Godine [[1947]]. upisao je studij [[Medicina|medicine]]. Roditelji su mu se tada rastavili i zapali u financijske poteškoće pa je usput radio honorarne poslove, nekoliko mjeseci i kao mornar; također je sudjelovao je i na neplaćenom istraživačkom radu o [[alergija]]ma koje su ga jako zanimale. I dalje je puno čitao, detaljnije se upoznao s djelima [[Sigmund Freud|Freuda]] i [[Karl Marx|Marxa]], ali politički je i dalje ostao neaktivan, čak i u naelektriziranoj atmosferi za [[Juan Peron|Peronove]] vlasti. Volio je putovati i često bi odlazio na putovanja biciklom izvan Buenos Airesa, a jednom je motociklom nekoliko tjedana sam putovao po sjeveru Argentine. Godine [[1951.]]
Godine [[1952.]]
:''Tijekom puta imao sam priliku prolaziti kroz dominione kompanije United Fruit, što me još jednom uvjerilo u to koliko su zapravo užasne te [[Kapitalizam|kapitalističke]] hobotnice. Zakleo sam se pred slikom staroga i oplakivanoga druga [[Staljin]]a da neću počivati sve dok ne budem svjedočio uništenju tih kapitalističkih hobotnica. U Gvatemali ću se usavršiti te postići ono što mi je potrebno da bih postao autentični [[Revolucija|revolucionar]].''<ref>Jon Lee Anderson, Che Guevara – jedan revolucionarni život, Zagreb, v.b.z., 2005., str. 147.</ref>
Redak 22:
Ispočetka se nije uključio u komunistički pokret nego je pokušavao pronaći posao u zdravstvu i usput proučavao [[Marksizam|marksističku]] literaturu; sam je počeo pisati knjigu ''Uloga liječnika u Latinskoj Americi'' u kojoj se bavio problemima zdravstva. Tada je stekao i nadimak ''Che'' koji su mu dali [[kuba]]nski prijatelji jer je često koristio uzvik ''che'' koji na jeziku južnoameričkih Indijanaca znači ''hej ti!''. Nakon (od SAD-a potpomognute) invazije i preuzimanja vlasti antikomunističkih snaga Castilla Armasa, Che je bio prisiljen napustiti Gvatemalu (odbio je besplatan povratak u Argentinu i otišao u [[Meksiko]] gdje su boravili brojni drugi revolucionari). Iako nije bio značajno upleten u zbivanja u Gvatemali [[CIA]] je već tada otvorila dosje o njemu. Sklonio se u [[Mexico City]], odakle je planirao otići na putovanje SAD-om ili Europom prije nego se uključi u južnoameričku revolucionarnu borbu. Međutim, planovi su mu se promijenili kada je upoznao grupu kubanskih revolucionara te se sprijateljio s [[Raul Castro|Raulom Castrom]]. Raul je bio marksist dok je njegov brat [[Fidel Castro]], vođa [[Pokret 26. srpnja|Pokreta 26. srpnja]], bio prvenstveno nacionalist, žestoki protivnik američkog imperijalizma. Guevara im se odlučio pridružiti; intenzivno je proučavao marksističku literaturu i političku ekonomiju te prošao vojnu obuku tijekom koje je pohvaljen zbog sposobnosti (kada su ih meksičke vlasti uhitile, jedno vrijeme je proveo i u zatvoru). Istodobno, njegova djevojka, [[Peru]]anka '''Hilda Gadea''', ostala je trudna pa su se vjenčali; u veljači 1956. rodila mu je kći Hildu Beatriz.
U studenom [[1956.]]
[[Datoteka:Che_SClara.jpg|mini|lijevo|200px|Guevara u Santa Clari.]]
Najznačajnija Cheova akcija bio je napad na grad Santa Clara u prosincu [[1958]]. godine. Nakon pobjede u borbi, [[1. siječnja]] [[1959]]., Batista je pobjegao u [[Dominikanska Republika|Dominikansku Republiku]], a [[Fidel Castro]] postao je ''de facto'' vođa Kube.
Kako je Fidel konsolidirao vlast i povezao se s kubanskim komunistima i [[SSSR|Sovjetskim Savezom]], Che je dobio utjecajno mjesto u ''Nacionalnom institutu za agrarnu reformu'' i mjesto predsjednika Nacionalne banke, a kasnije i ministra industrije (prethodno je intenzivno proučavao [[Ekonomija|ekonomiju]] i višu [[Matematika|matematiku]]). Postao je jedan od najutjecajnijih ljudi u državi, no živio je vrlo skromno, odbio je četverostruko veću plaću i primao samo onu vojnog zapovjednika, a supruzi je zabranjivao bilo kakav luksuz kojim bi ga se moglo optužiti za zlouporabu položaja. Smatrao je da je za postizanje novog, komunističkog društva potrebno prvenstveno osobno žrtvovanje i poticanje [[moral]]nih vrijednosti prije materijalnih. Guevaru su mnogi smatrali primjerom tog ''novog čovjeka''; [[Jean-Paul Sartre]], koji ga je upoznao za vrijeme boravka na Kubi, komentirao je da "nije samo intelektualac nego i najpotpunije ljudsko biće našeg doba."<ref>Jon Lee Anderson, ''Che Guevara – jedan revolucionarni život'', Zagreb, v.b.z., 2005., str. 527.</ref> U uredu bi radio danonoćno, a vikendima bi redovito sudjelovao u tjelesnom radu smatrajući da radnicima tako daje pozitivan primjer. Zbog njegovog moraliziranja u narodu je nastala fraza ''pazi ide Che!'' kojom bi se Kubanci u šali međusobno opominjali. No, ipak uživao je veliku popularnost, a suradnici, posebno oni iz doba gerile, bili su mu slijepo odani te su ga kasnije pratili na ekspedicijama u Kongo i Boliviju.
Za vrijeme od Amerikanaca potpomognute invazije kubanskih kontrarevolucionara u Zaljevu svinja, [[1961]]. Guevara po Castrovoj naredbi nije izravno sudjelovao u borbi iako je površinski ranjen u lice kada mu je vlastiti pištolj greškom opalio. Uskoro je bio jedan od glavnih zagovornika postavljanja sovjetskih nuklearnih projektila na Kubu [[1962]]. što je dovelo do ruba [[Nuklearni rat|nuklearnog rata]]. Guevara je kasnije ustvrdio da bi rakete bile ispaljene da su bile pod kubanskom kontrolom <ref>Jon Lee Anderson, ''Che Guevara – jedan revolucionarni život'', Zagreb, v.b.z., 2005., str. 608. </ref> (još kasnije će pisati kako bi nužni treći svjetski rat protiv kapitalističkog Zapada trebao dovesti čovječanstvo do socijalističkog društva). Bio je zagovornik širenja revolucije po kubanskom modelu gerilskog rata i osobno se angažirao oko pomoći južnoameričkim komunistima i poticanju gerilskih ratova; protivio se sovjetskom pristupu mirnog suživota s kapitalističkim Zapadom. Nakon posjeta Sovjetskom Savezu, razočarao se i tamošnjim načinom života za koji je smatrao da ne odgovara pravim socijalističkim vrijednostima; kasnije, u Africi, počeo je pisati knjigu u kojoj kritizira rusku ekonomiju od Lenjina nadalje, te prognozira da su Rusija i Istočni blok s postojećom politikom osuđeni na povratak u kapitalizam. <ref>Jon Lee Anderson, ''Che Guevara – jedan revolucionarni život'', Zagreb, v.b.z., 2005., str. 783.</ref> U kinesko-sovjetskom sukobu je privatno simpatizirao [[Mao Ce Tung|Mao Ce Tunga]].
Godine [[1965.]]
8. listopada vojska ih je okružila. U borbi je Guevara ostao razoružan i ranjen u nogu te je uhvaćen. Kratko su ga ispitivali bolivijski pukovnik Andres Selich i agent [[CIA]]-e Felix Rodriguez, američki Kubanac koji je već dugo radio na misijama protiv Castra. Brzo im je stigla naredba za njegovo pogubljenje koju je izvršio Mario Teran, bolivijski vojnik koji se za to dragovoljno javio, ogorčen jer su mu u prošloj borbi protiv gerilaca poginuli prijatelji. Guevara je ubijen iz poluautomatske puške 9. listopada 1967. u 13:10; imao je 39 godina. Tijelo mu je izloženo u bolnici grada Vallegrande, odsječene su mu šake (radi potvrde otisaka prstiju) i pokopan je u neoznačenom grobu kao i drugi poginuli gerilci. Na Kubi su proglašena tri dana žalosti i [[8. listopada]] kao ''Dan herojske gerile''. 1997. otkrivena je lokacija Guevarinog groba pa su njegovi ostatci preneseni na Kubu.
|