Inačica od 7. veljače 2017. u 21:04 uredi 185.58.94.199 (razgovor) Nema sažetka uređivanja ← Starija izmjena		Inačica od 7. veljače 2017. u 21:04 uredi ukloni ovu izmjenu Juliancolton (razgovor \| doprinosi) 26 edits m uklonjena promjena suradnika 185.58.94.199 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika Defender Novija izmjena →
Redak 1: [[Datoteka:Caspar David Friedrich 032.jpg\|mini\|250px\|<center>[[Caspar David Friedrich]], ''[[Lutalica iznad mora magle]]'', 1818., ulje na platnu, 98 cm × 74 cm, Kunsthalle, [[Hamburg]].<br/>Ova slika prikazuje najprisutniju osobitost romantičara - [[eskapizam]], bijeg u osamu prirode.]] '''Romantizam''' se općenito ne ~~na togija zvanog dzoni~~ odnosi na određeni stil, već na jedno shvaćanje koje se može izraziti na mnogo načina: romantično, nestvarno, nerealno. Riječ ''"romantizam"'' je izvedena iz popularnosti koju su krajem 18. st. uživale srednjovjekovne priče o pustolovinama ([[roman]]i – znači da su napisani na jednom od [[Romanski jezici\|romanskih jezika]]), a rođeno je iz čežnje za emocionalnim doživljajem. Romantičari su prirodu doživljavali kao bezgraničnu, divlju, promjenjivu, uzvišenu i slikovitu. (Kad bi se čovjek ponašao "prirodno", nagonski, nestalo bi zla i sreća bi bila potpuna. Romantičar je obožavao slobodu, moć, ljubav, snagu, [[Stari Grci\|stare Grke]], [[srednji vijek]], dok je zapravo samo osjećanje bilo cilj. Obnova, tj. ponovno otkriće i primjena dotad zanemarenih oblika postali su stilsko obilježje romantizma<ref>[http://www.scribd.com/doc/7254204/Romantizam osobine romantizma]</ref>. '''Romantizam''' kao [[umjetnost\|umjetnički]] pravac (postoji u [[književnost]]i, [[glazba\|glazbi]], [[kazalište\|kazalištu]] i [[Likovna umjetnost\|likovnoj umjetnosti]]) se javlja krajem [[18. stoljeće\|18. stoljeća]], a vrhunac mu je od [[1820.]] - [[1850.]] god., iako je potrajao do kraja stoljeća, te se osjeća i u kasnijem djelovanju [[Historicizam\|historicizma]]. Romantizam se u umjetnosti javlja kao reakcija na ideologiju i umjetnost prethodnog razdoblja - [[neoklasicizam\|klasicizma]], odnosno racionalizma. Nasuprost klasicističkoj poetici, često šabloniziranoj i stegnutoj u uska racionalistička pravila i propise stvaranja, romantizam ističe potpunu slobodu mašte, invencije i tematike, suprotstavljajući se svim oblicima normiranog stvaralaštva<ref>Dragutin Rosandić, ''[http://web.archive.org/20050329101222/www.geocities.com/gimn1gradacac/romantizam/romant.htm Hrvatski jezik i književnost 2]'', Školska knjiga, Zagreb, 1998. str. 178.-184.</ref>. Razni su događaji uvjetovali da se romantizam javi kao opći kulturni pokret: [[Francuska revolucija]] i pad [[Napoleon]]a; ništa što je obećano nije ispunjeno, nisu ostvareni ideali ljudi, te je uslijedilo razočarenje.

Romantizam: razlika između inačica