Winston Churchill: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja Oznake: mobilni uređaj m.wiki |
Nema sažetka uređivanja Oznake: mobilni uređaj m.wiki |
||
Redak 35:
==Životopis==
Sir Winston Leonard Spencer Churchill rođen je [[30. studenog]] [[1874]]. godine u mjestu [[Oxfordshire]]. Godine [[1895]]. završio je vojnu akademiju u [[Sandhurst]]u. Kao časnik britanske vojske borio se [[1897]]. - [[1898]]. godine protiv ustanika na sjeverozapadu [[Indija|Indije]], a [[1898]]. godine pod Kitchenerom, u bici kod Omdurmana ([[Sudan]]). Naredne godine napušta vojsku i neuspješno se kandidra kao član Konzervativne stranke za zastupnika u britanskom [[parlament]]u. Kao ratni dopisnik sudjelovao je u [[Burski rat|burskom ratu]] kada je ([[1898]].) i zarobljen. Svojim podvizima i dopisima s bojišta stekao je veliku popularnost na osnovu koje je [[1900]]. godine izabran za zastupnika Donjeg doma. Četiri godine kasnije priključio se [[Liberalizam|Liberalnoj]] stranci. U periodu od [[1905]].
U vrijeme [[Oktobarska revolucija|Oktobarske revolucije]] uporni je zagovornik intervencije protiv Sovjetske Rusije i jedan od glavnih organizatora intervencije. Neuspjeh i visoka cijena tog eksperimenta potakli su Lloyd Georgea da ga premjesti na na čelo ministarstva kolonija (1921. - 1922.). Godine 1924. iz Liberalne stranke prelazi u Konzervativnu stranku i iste godine postaje ministar financija. Na toj dužnosti ostaje sve do 1929. godine. Po dolasku [[Hitler]]a na vlast u Njemačkoj Churchill opominje Britaniju i poziva je da se što prije i što jače naoruža. Oštro osuđuje vladinu politiku popuštanja [[Hitler]]u, a [[Münchenski sporazum]] naziva porazom bez rata. Zalagao se za beskompromisni stav spram Hitlera kao jedini način na koji ga se može obuzdati. Nakon što je Britanija objavila rat Njemačkoj ([[3. rujna]] [[1939]].) ulazi u Chamberlainovu vladu kao prvi lord Admiraliteta. U najtežim danima za Britaniju - nakon Savezničkog sloma u Norveškoj (10. svibnja [[1940]].) i poslije pada Francuske postao je [[Premijer Ujedinjenog Kraljevstva|predsjednik britanske vlade]] i vođa Konzervativne stranke. U sudbonosnim trenucima kada je [[Velika Britanija]] sama stajala nasuprot nacističkoj Njemačkoj Churchillove riječi zadivile su čitav svijet:
Redak 41:
"... Nikada nećemo malaksati ni popustiti. Ići ćemo do kraja ma kakva cijena bila; borit ćemo se na plažama; borit ćemo se na poljima i na ulicama; borit ćemo se u brdima; nikada se nećemo predati."
Tada je proklamirao i svoju parolu: Svaki čovjek i svaka država koji idu s Hitlerom naši su neprijatelji, i već 22. lipnja [[1941]]. godine nudi savez napadnutom [[SSSR]]-u.
[[Datoteka:Cairoconference1943ChurchillChiangMdmChiang.jpg|mini|lijevo|Sir Winston Churchill na Konferenciji u Kairu 1943. godine (desno, u bijelom odijelu)]]
U skladu sa svojim gledištem da rat vode državnici i političari, a ne vojnici, bio je tvorac mnogih strateških poduhvata u [[Drugi svjetski rat|2. svjetskom ratu]]. Za vrijeme rata blisko je surađivao s američkim predsjednikom [[Franklin Delano Roosevelt|Rooseveltom]] s kojim je potpisao Atlansku povelju (začetak Ujedinjenih naroda) i Zakon o zajmu i najmu, zahvaljujući kojem su Britanci primali američku vojnu pomoć. Na parlamentarnim izborima 1945. godine pobjedu odnosi Laburistička stranka. Ali na izborima 1951. godine laburisti gube vlast i u listopadu iste godine Konzervatinva stranka ponovo preuzima vlast. Godine 1953. Churchill dobija [[Nobelova nagrada za književnost|Nobelovu nagradu za književnost]], a u travnju 1955. godine povlači se i mjesto ustupa najbližem suradniku Anthony Robert Edenu.
==Djela==
| |||