Razlika između inačica stranice »Bosna (rijeka)«

Obrisana 32 bajta ,  prije 3 godine
m
uklonjena promjena suradnika 213.198.236.133 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika Nigrum Vexillum
m (uklonjena promjena suradnika 213.198.236.133 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika Nigrum Vexillum)
==Opis==
 
Izvire iz [[Kraško vrelo|kraških vrela]] u selu [[Vrutci]] u blizini [[Ilidža|Ilidže]] u podnožju planine [[Igman]] na 500500m m [[nadmorska visina|nadmorske visine]]. Sam lokalitet izvora se naziva [[Vrelo Bosne]] i poznato je [[Sarajevo|sarajevsko]] izletište. Protiče centralnim dijelom [[Bosna|Bosne]], a kod [[Bosanski Šamac|Bosanskog Šamca]] se ulijeva u rijeku [[Sava|Savu]] te pripada [[crnomorski sliv|crnomorskom slivu]]. U [[Rimski imperij|rimsko]] vrijeme rijeka se zvala ''Basana'' i povjesničari smatraju da je po njoj i nastala riječ Bosna. U gornjem toku, od izvora do [[Zenica|Zenice]], protiče kroz [[Sarajevsko polje|Sarajevsko]], [[Visočko polje|Visočko]], [[Kakanjsko polje|Kakanjsko]] i [[Zeničko polje]] koja razdvajaju [[sutjeska (reljef)|sutjeske]]. U srednjem toku se probija kroz klisure usječene u čvrste stijene, [[Stari grad Vranduk|Vranduk]]-[[Nemila]] i [[Maglaj]]-[[Doboj]], a u donjem toku od [[Doboj]]a do ušća, protiče nestabilnim koritom kroz [[aluvijalna ravan|aluvijalnu ravnicu]] gdje pravi više [[rukavac]]a, [[ada]] i okuka.
 
Rijeka Bosna je duga 273 km273km, duboka je 1-3 [[metar|m]] (u virovima dostiže dubinu i do 10 m) a široka 35-170 m. Najviše je sužena između Maglaja i Doboja. Obale su joj visoke od 1,5 do 6m, a djelomično su obrasle šumom i žbunjem. Na više mjesta pravi [[slap]]ove i [[brzak]]e. Prosječan pad joj iznosi 1,48m/km, a srednja količina proticanja vode oko 100 [[m³/s]]. Najveći vodostaj je u periodu ožujak-svibanj i u studenom, a najniži u kolovozu i rujnu . Nizvodno od Maglaja je moguće [[splavarenje]] za vrijeme srednjeg i visokog vodostaja.
 
Rijetko plavi okolno zemljište, osim nizvodno od [[Modriča|Modriče]] gdje se češće izlijeva. U donjem toku nanosi veće količine [[šljunak|šljunka]], stvarajući plićake. Dno korita Bosne čine pretežno nepropustljive stijene. Gazovi preko Bosne su rijetki. Smrzava se samo za vrijeme jakih zima. Glavne pritoke rijeke Bosne su: [[Željeznica (pritoka Bosne)|Željeznica]] (26,9 km9km), [[Miljacka]] (35,9 km9km), [[Krivaja]] (101 km101km), [[Spreča]] (137,5 km5km) i [[Stavnja]] (30,4 km4km) s desne strane, a [[Fojnička rijeka]] (46 km46km), [[Lašva]] (49,4 km4km) i [[Usora (rijeka)|Usora]] (82 km82km) s lijeve strane. Sve imaju veći pad od Bosne osim [[Spreča|Spreče]].
 
Bosna sa svojim pritokama raspolaže godišnje [[potencijalna hidroenergetska snaga|potencijalnom hidroenergetskom snagom]] od 3,30 milijardi [[kWh]]. Jedina [[hidrocentrala]], [[Bogatić]], izgrađena je poslije [[2. svjetski rat|2. svjetskog rata]] na rijeci Željeznici s instaliranom snagom od 6,5 [[MW]]. [[Sliv]] Bosne zahvaća 10460 [[km²]] sa srednjom [[nadmorska visina|nadmorskom visinom]] od 640 m640m i najvećim dijelom ograničen je srednjim i niskim [[planina]]ma.
 
Dolina Bosne spaja [[Panonska nizina|Panonsku nizinu]] s centralnom Bosnom, odakle je dolinom [[Neretva|Neretve]] vezana sa [[Jadransko more|Jadranskim morem]]. Njome vodi željeznička pruga i automobilski put koji se produžuju u dolinu Neretve. Dolinu Bosne presijeca željeznička pruga i automobilski put [[Tuzla]]-[[Doboj]]-[[Banja Luka]]. U srednjem toku je dolinom Lašve povezana automobilskim putem prema [[Travnik]]u i dalje prema [[Bihać]]u dok u gornjem toku u dolinu Bosne izbija put [[Višegrad]]-[[Sarajevo]].
155.232

uređivanja