Dimitrija Demeter: razlika između inačica

Dimitrija Demeter rodio se u Zagrebu [[1811.]] godine. Potječe iz trgovačke obitelji [[Grci|grčkoga]] podrijetla<ref name="proleksis">[http://proleksis.lzmk.hr/17300/ Proleksis enciklopedija: Demeter, Dimitrija], preuzeto 21. prosinca 2011.</ref><ref>[http://www.matica.hr/kolo/kolo2008_3.nsf/AllWebDocs/Hrvatsko_pjesnistvo_kroz_stoljeca Dušan Karpatský: Hrvatsko pjesništvo kroz stoljeća], prevela Dubravka Sesar, ''[[Kolo (časopis)|Kolo]]'', 3, 2008., preuzeto 21. prosinca 2011.</ref> (neki izvori navode i [[Cincari|cincarsko]] i [[Vlasi|vlaško]] podrijetlo). Završio je [[Klasična gimnazija u Zagrebu|Klasičnu gimnaziju]] u Zagrebu 1827. godine.<ref>Koprek, Ivan, Thesaurus Archigymnasii, Zbornik radova u prigodi 400. godišnjice Klasične gimnazije u Zagrebu (1607. - 2007.), Zagreb, 2007. ISBN 978-953-95772-0-7</ref> Bio je pjesnik, pripovjedač i dramski pisac, a među kulturnim djelatnicima svojega doba posebice je zaslužan za razvitak novijega hrvatskoga kazališta, kojem je od [[1840.]] godine pa do sredine šezdesetih godina [[19. stoljeće|19. stoljeća]] bio neprijepornim vođom. Studirao je filozofiju u [[Graz]]u (1827.-1829.), a medicinu u [[Beč]]u (1829.-1834.) i [[Padova|Padovi]] (1834.-1836.) gdje je i doktorirao radnjom o meningitisu [[1836.]] godine.<ref name="Frangeš">[http://dc314.4shared.com/doc/MBzp164R/preview.html Ivo Frangeš: ''Povijest hrvatske književnosti'': Ivo Frangeš, Ivan Martinčić, Nedjeljko Mihanović, Vesna Frangeš, Milorad Živančević: Leksikon pisaca: Dimitrija Demeter], preuzeto 21. prosinca 2011.</ref><ref name="hbl">[http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=4526 Demeter, Dimitrija (Dimitrije)], nap. [[Vinko Brešić]] (1993.), pristupljeno 18. siječnja 2017.</ref> Za vrijeme studija bavio se književnim radom, a nakon povratka sa studija u domovinu priključuje se [[Ilirski pokret|Ilirskom pokretu]]. Isprva je radio kao [[liječnik]], a od [[1841.]] godine bavi se samo književnošću. U svojim dramskim tekstovima nastojao je spojiti tradiciju stare hrvatske knjiženosti s tendncijama u europskoj drami. Služio se najčešće povijesnim temama kako bi izrazio svoje domoljubne težnje i progovorio o aktualnim društvenim prilikama. Za vrijeme boravka u Beču Demeter je bio, [[1850.]] godine, sudionik i potpisnik [[Bečki književni dogovor|Bečkog književnog dogovora]], a kasnije tiskani rječnik smatrao se temeljem hrvatskog i srpskog književnojezičnog jedinstva.