Petar Petretić: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Redak 5:
== Životopis ==
Petar Petretić rođen je 1604. od siromašnih hrvatskih katoličkih roditelja u [[Žumberak|žumberačkom kraju]], u [[Sošice|Sošicama]]. Imajući tetu plemkinju u [[Zagreb]]u, nadaren dječak završio je u [[Klasična gimnazija u Zagrebu|školi]] kod zagrebačkih [[Isusovci|isusovaca]]. Studij je nastavio u [[Collegium Croaticum Viennense|Hrvatskom kolegiju]] u [[Beč]]u, a nakon što je primio svećenički red ubrzo je, još prije nego se je vratio u Zagreb, bio imenovan zagrebačkim kanonikom 1632. godine.
Bio je 1635. – 1639. [[prefekt]] zagrebačkog sjemeništa, a od 1648. do 1667. zagrebački biskup. Hrvatski kralj [[Ferdinand III., car Svetog Rimskog Carstva|Ferdinand III.]] imenovao ga je [[zagrebačka biskupija|zagrebačkim biskupom]] 4. veljače 1648. U [[Požun]]u (danas Bratislava) primio je biskupsko posvećenje, a već je 20. lipnja iste godine bio ustoličen u [[Zagrebačka katedrala|zagrebačkoj katedrali]]. Papa je sve to odobrio i potvrdio tek 1. veljače 1649., ali to nije smetalo novomu biskupu da već 14. siječnja iste godine, u skladu s tradicijom, kao carski povjerenik uvede u bansku službu mlada i ugledna, kasnije i slavna [[Nikola Zrinski|Nikolu Zrinskoga]], koji će petnaest godina kasnije stradati u lovu, u ''Kuršanečkom lugu''. Petretić je pozvao poglavare svih samostana u široj okolici [[Čakovec|Čakovca]] i [[Međimurje|Međimurja]], gdje su uglavnom bili isusovci, na [[konzistorij]] u [[Varaždinske Toplice]], u svibnju 1659. Nakon iscrpne i opširne rasprave, odvagnuvši sve razloge za i protiv, biskup je odlučio i dao odobrenje da dođu još iste godine [[Franjevci|franjevci]], gdje su još i danas. U ono burno doba, kada je politička i državnička funkcija tadašnjih biskupa okupljala i vodila cijele vojske u ratne okršaje, bila je prilika i potreba da Petretić biskup i Zrinski ban često i stalno budu u uskoj međusobnoj vezi, a među njima nije bilo ozbiljnijih neslaganja u bitnim stvarima.
U Zagrebu je uredio stolnu crkvu i biskupski dom. Utemeljio je ''školu za vezenje [[crkveno ruho|crkvenog ruha]]''. Još i danas se na [[Veliki petak]] u zagrebačkoj prvostolnici postavlja glasoviti ”Božji grob”, koji je on dao nabaviti. Za njegova biskupovanja podignuta je glasovita [[Crkva sv. Franje Ksaverskog u Zagrebu|zagrebačka crkva]] svetog [[Franjo Ksaverski|Franje Ksaverskoga]]. Nastojao je kršćansko stanovništvo grčko-istočnog obreda u [[Varaždinski generalat|Varaždinskom generalatu]] privesti uniji s Rimom kao grkokatolike.
| |||