Gornjogradska gimnazija u Zagrebu: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
August Šenoa, Miroslav Krleža, Vatroslav Lisinski, Ante Starčević, Tituš Brezovački, Antun Gustav Matoš, Stjepan Radić i Dragutin Domjanić pohađali su gimnaziju koju su osnovali isusovci, u kojoj se učio grčki i latinski - Klasičnu gimnaziju.
Ovo je sve krivo navedeno kao povijest Gornjogradske gimnazije, a radi se u stvari o povijesti Klasične gimnazije u Zagrebu.
Redak 26:
 
== Povijest ==
NaU razdoblju od [[Gradec1918.]] (Zagreb)|Gradecdo [[1991.]]u (Trgdolazi Katarinedo Zrinskečestih 5),promjena današnjemu Gornjemnazivu graduškole i u Zagrebu,nastavnim osnovanaplanovima. jeTako [[3. lipnja]]od [[16071945.]] godineu prvazgradi zagrebačkadjeluje gimnazijaVI. Osnovali(ženska) sugimnazija. jeŠkola [[Isusovci1954.]] upostaje napuštenomVI. [[Dominikanci|dominikanskom]]Mješovita gimnazija koja je [[samostan1977.]]u, agodine za opremanjeukinuta i uzdržavanjeulazi pobrinulau sesastav gradskaUgostiteljsko općina- ihotelijerskog darovateljcentra. [[ban1990.]] Ivangodine IV.ponovo Draškovićje formirana gimnazija, a od [[Dodatak:Popis1991.]] zagrebačkihškoli biskupase ivraća nadbiskupa|zagrebačkistari biskupi]]naziv i''Gornjogradska velikaške obiteljigimnazija''. ZaslugomŠkolska Filipazgrada Kaušića,je aviše poveljomputa carapregrađivana [[Leopoldjer I.|Leopoldaje I.]]tijekom [[1669.]]godina godineovdje školabila dobivaKraljevska naslov [[akademija|Akademije]] i pravaKraljevsko [[sveučilište|sveučilišta]]. DoOd [[17731969.]] godine Gimnazijuzgrada suškole vodilije izaštićeni njomespomenik upravljali Isusovci po svojoj jedinstvenoj naučnoj osnovi ''Ratio studiorum''kulture.<ref name="pov">[http://gimnazija-gornjogradska-zg.skole.hr/skola Povijest Gonjogradkse gimnazije u Zagrebu]</ref>
 
Nastavni jezik bio je [[latinski jezik|latinski]]. U vrijeme [[car]]ice [[Marija Terezija|Marije Terezije]] isusovački red je ukinut pa je upravu zagrebačke gimnazije preuzela državna vlast i tako je ostalo do [[1850.]] godine. Nastavni jezik je i dalje latinski, ali se puno pažnje posvećivalo i [[Materinski jezik|materinjem jeziku]]. Po tom nastavnom planu učile su se i [[prirodne znanosti]]. Franjo Tkalec [[1852.]] utemeljio je prirodopisne zbirke.<ref name=pov/>
 
Od 1850. do 1918. godine nastavni jezik je [[hrvatski jezik|hrvatski]], a u jedno doba [[Bachov apsolutizam|Bachovog apsolutizma]] bio je [[njemački jezik|njemački]]. U tom razdoblju bilo je čestih promjena naziva gimnazije, a u njoj je bilo učenika klasične i realne gimnazije. U razdoblju od [[1918.]] do [[1991.]] dolazi do čestih promjena u nazivu škole i u nastavnim planovima. Tako od [[1945.]] u zgradi djeluje VI. (ženska) gimnazija. Škola [[1954.]] postaje VI. Mješovita gimnazija koja je [[1977.]] godine ukinuta i ulazi u sastav Ugostiteljsko - hotelijerskog centra. [[1990.]] godine ponovo je formirana gimnazija, a od [[1991.]] školi se vraća stari naziv ''Gornjogradska gimnazija''. Školska zgrada je više puta pregrađivana jer je tijekom godina ovdje bila Kraljevska akademija i Kraljevsko sveučilište. Od [[1969.]] godine zgrada škole je zaštićeni spomenik kulture.<ref name=pov/>
 
== Program ==