Wikipedija

Afrika: razlika između inačica

Pregledaj povijest
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
Nema sažetka uređivanja
m uklonjena promjena suradnika 5.133.154.170 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika HakanIST
Redak 36:
 
Afrika obuhvaća mnoge klimatske zone; to je jedini kontinent koji se proteže od sjevernog do južnog [[Umjereni pojas|umjerenog pojasa]].<ref>{{citiranje www|url=http://www.visualgeography.com/continents/africa.html|naslov=Africa. General info|prezime=Visual Geography|ime=|dan=|preuzeto=2007-11-24}}</ref>
 
== Etimologija ==
 
U [[antika|antici]], [[Rimljani]] su koristili ime ''Africa terra'' za sjeverni dio kontinenta, današnji [[Tunis]], koji je bio rimska provincija [[Afrika Nova]]. Samo porijeklo imena Africa ima više tumačenja: od feničanski ''afar'' (''prašina''), grčki ''aphrike'' (''bez hlada'') ili latinski ''aprica'' (''sunčano'').
 
== Zemljopis Afrike ==
Line 46 ⟶ 50:
 
Nalazi se na sve četiri polutke. Presjeca ju [[ekvator]] i nulti meridijan. Pruža se od Sredozemnog mora na sjeveru do Indijskog i Atlanskog oceana na jugu. Dio je prastarog kopna [[Gondvana|Gondvane]]. To je prastaro kopno gdje su u prošlosti Afrika, Australija, Antarktika, Južna Amerika i Arapski poluotok bili spojeni.
 
== Politička geografija ==
 
== Reljef ==
Možemo podjeliti na visoku i nisku Afriku
 
=== Geologija i geomorfologija ===
 
=== Planine ===
Line 100 ⟶ 108:
 
U Centralnoj Africi prevladava ekvatorska klima. Ona je najviše izražena u zavali Konga i u niskom Atlantskom primorju. Prema sjeveru i jugu ova klima postepeno prelazi u vlažnu tropsku s kišnim i sušnim dijelom godine. Na jugu Angole vlada sušna tropska klima.
 
== Tlo i vegetacija ==
 
== Naselja ==
 
* Gradovi s najviše stanovnika: [[Kairo]] (Egipat, 17,2 milijuna stanovnika) i [[Lagos]] (Nigerija, 15,5 milijuna stanovnika)
 
== Demografija ==
 
* [[Stanovništvo]]: 1 milijardu, 14&nbsp;% svjetskog stanovništva <ref>http://news.bbc.co.uk/2/hi/8366591.stm</ref>
* Najmnogoljudnija [[država]]: [[Nigerija]] (131 milijun stanovnika)
 
== Povijest ==
{{glavni|Povijest Afrike}}
 
[[Datoteka:Afrika Map 1689.JPG|mini|Karta Afrike iz [[1689]].]]
Afriku, kolijevku čovječanstva, već su prije oko 3,5 [[milijun|milijuna]] godina naseljavali preci današnjeg čovjeka. Prije oko 1,8 milijuna godina napustio ju je [[Homo erectus]] i proširio se [[Europa|Europom]] i [[Azija|Azijom]]. Potkraj [[paleolitik|paleolitika]] Afriku su naseljavali [[Bušmani]] i [[Pigmejci]] te negridno stanovništvo u sjevernoj, zapadnoj i srednjoj Africi. Prva velika civilizacija Afrike, [[Egipat]], nastao je oko 5 000 g. pr. Kr. u [[riječna delta|delti]] [[Nil|Nila]]. Od 11. st. pr. Kr. na obali Afrike svoje trgovačke [[kolonije]] osnivaju [[Feničani]]. Tijekom 2. i 1. st. pr. Kr. cijelu sjevernu obalu Afrike od današnjeg [[Maroko|Maroka]] do [[Egipat|Egipta]] osvaja [[Rim]]. U 1. stoljeću [[kršćanstvo]] dolazi do Aleksandrije. Nakon raspada Rimskog carstva Afikom je vladao [[Bizant]], a zapadnim dijelom sjeverne dijelom Afrike neko vrijeme i [[Vandali]].
 
U 7. i 8. stoljeću dolazi do arapskog osvajanja Afrike čime se sjeverni dio kontinenta našao pod arapsko-islamskim utjecajem. Prije [[Krist|Krista]] u [[Nubija|Nubiji]] se razvilo kraljevstvo [[Kuš]], te [[Kraljevstvo Aksum]] u današnjoj [[Etiopija|Etiopiji]]. U zapadnoj se Africi 700. godine razvija kraljevstvo [[Gana]] koje traje do 1200. U 8. stoljeću arapski trgovci stvaraju trgovački put preko [[Sahara|Sahare]] s bogatim trgovačkim gradovima. Razmjenjuju [[oruđe]] i [[oružje]], [[bakar (element)|bakar]] i [[konj|konje]] za [[zlato]], [[koža|kožu]] i [[robovi|robove]]. 1100. javlja se kraljevstvo [[Benin]] u zapadnoj Africi koje traje sve do 1897. 1200. se javlja kraljevstvo [[Mali]] (traje do 1500), 1350. kraljevstvo [[Songhai]] (traje do 1600). Na jugu Afrike 1270. do 1450. traje kraljevstvo Shona. Grad [[Timbuktu]] u 14. stoljeću postaje središte trgovačkih putova koji vode preko [[Sahara|Sahare]].
 
Ostala većina stanovnika Afrike južno od Sahare bila je izolirana od događaja u sjevernoj Africi. Bartolomeu Dias oplovljava [[Rt Dobre nade]]. Europsku ekspanziju u Africi započeli su Portugalci u 15. stoljeću i tada započinje ekonomsko iskorištavanje Afrike. Oni su zauzeli obale kraljevstva Konga i obalu istočne Afrike, te stvorili svoje kolonije u [[Angola|Angoli]] i [[Mozambik|Mozambiku]]. Od 17. stoljeća Britanci su započeli osvajanje obale današnje [[Gana|Gane]], a Francuzi su zauzeli ušće rijeke [[Senegal]]. God 1652. Svoju koloniju u južnoj Africi, [[Kaapstadt]], stvorili su Nizozemci. Već u 16. stoljeću počinje izvoz crnog roblja u Ameriku. U 18. je stoljeću više od 7 milijuna Afrikanaca poslano u Ameriku kao roblje. Tijekom 18. i 19. stoljeća trajala su istraživanja unutrašnjosti Afrike. Britanski istraživači [[Burton]], [[Speke]], [[Livingstone]] i [[Stanley]] postepeno su otkrivali sve veća i veća područja tzv. crne Afrike. 1487. Kolonijalno osvajanje Afrike u pravom smislu ostvareno je u 19. stoljeću. Najveće kolonijalne sila postale su Velika Britanija i Francuska, a osim njih kolonizatori su bili i [[Njemačka]], [[Belgija]], [[Italija]], [[Portugal]], [[Španjolska]]. Podjela Afrike na kolonije službeno je prihvaćena na berlinskom kongresu 1885.
 
Nakon Drugog svjetskog rata jača antikolonijalizam širom Afrike i započinje proces dekolonizacije. Većina je afričkih država nezavisnost stekla oko 1960. Posljednje države koja je stekle nezavisnost bile su [[Namibija]] (1990.) te [[Eritreja]] (1991.) 1994. je u Južnoafričkoj Republici srušen [[apartheid]].
 
== Stanovništvo ==
Line 110 ⟶ 137:
=== Etnički sastav ===
U Africi postoji oko 500 naroda i plemena. Sjeverni dio kontinenta i dio istočne Afrike sjeverno od ekvatora naseljavaju hamitsko semitski narodi [[Arapi]], [[Berberi]], [[Egipćani]], a u Sahari zive [[Tuarezi]]. Etiopljani su semiti i hamiti međusobno izmiješani Amhari, Tigrani, Oromi, Sidami. Somali su također hamiti. Na Hamitsko-semitske narode otpada oko trećina afričke populacije. Veći dio podsaharske Afrike bez [[Madagaskar]]a naseljen je raznim afričkim narodima negroidne rase na koje otpada dvije trećine populacije kontinenta. Zapadnu Afriku južno od Sahare naseljavaju Sudanski crnci podjeljeni na 200 etničkih grupa. U priobalju [[Gvinejski zaljev|Gvinejskog zaljeva]] žive: Akani, Joruba, Ibo, Fon, Bauli, Ibibio, Tvi, Idjo itd. Na krajnjem zapadu regije u priobalju [[Atlantik]]a žive: Wolofi, Temne, Susu itd. Područje [[savana]] južno od Sahare naseljavaju Fulani rašireni od [[Senegal]]a i Gvineje pa sve do Nigerije i [[Kamerun]]a. Na sjeveru Nigerije žive Hausa i Kanura narodi. Oko izvorišta rijeke Niger zive mnogi narodi Bambara, Malinke, Dogon, Songai i dr. Veći dio sredisnje i južne Afrike naseljavaju [[Bantu]] narodi sastavljeni od preko 150 etničkih grupa i mnogo [[pleme]]na (oko 1400). Najbrojniji među njima su: [[Zulu]], Hosa, Bemba, Ovambo, Sona, Matambele, Makua. Naseljavaju krajni jug Afrike. Na istoku su dominanatni: Kikuju, Sukuma, Ganda, Njmavezi i dr. U centralnoj Africi najbrojniji su: Kongo, Bamilenke, Hutu, Fang itd. Nilotski crnci žive na jugu [[Sudan]]a, na sjeveru Ugande i zapadu Kenije, gdje su najbrojniji: Dinka, Neur, Luo, Turkana i dr. U [[pustinja]]ma [[Namib]] i [[Kalahari]] žive narodi iz koisanska grupe [[Bušmani]] i [[Hotentoti]] ukupno 250 000. U prašumama centralne Afrike žive pripadnici kepačke rase tzv. [[Pigmeji]] oko 300 000. Nekada su naseljavali mnogo veće [[teritorij]]e, ali su ih u prašume potisnuli bantoidni narodi. Na [[Madagaskar]]u žive malajski doseljenici pomiješani s domaćim negroidnim stanovništvom. Na otoku [[Mauricijus]]u i u Južnoafričkoj Republici i Keniji žive indijski doseljenici ukupno oko 1,5 milijuna.
 
=== Narodi ===
 
Bušmani su jedni od naroda Afričkoga kontinenta.
 
Pigmeji su jedan od malobrojnijih naroda u Africi. Žive oko Konga i veoma su niskog rasta, ima ih od 250.000 do 600.000. <ref>[http://www.guardian.co.uk/environment/2007/oct/04/congo.forests World Bank accused of razing Congo forests], The Guardian.</ref>
 
===Religije===
Line 116 ⟶ 149:
U Africi su raširene različite [[religija|religije]]. Oko 85&nbsp;% Afrikanaca ispovijeda [[islam]] na sjeveru i istoku i [[kršćanstvo]] na jugu. Granica između islama i kršćanstva nepravilno se kreće između desete i petnaeste paralele sjeverno od [[ekvator]]a. Islam je najraširenija religija u Africi i ispovijeda ga 45&nbsp;% stanovništva kontinenta. Poslije [[Arapi|arapskih]] osvajanja u [[7. stoljeće|7. stoljeću]] on se snažno učvrstio u zemljama u sjevernoj Africi od [[Egipat|Egipta]] do [[Maroko|Maroka]]. Od [[12. stoljeće|12. stoljeća]] islam prodire u regiju [[Sudan]]a, u istočnoj Africi gdje se učvršćuje do [[19. stoljeće|19 stoljeća]]. Gotovo svi muslimani Afrike su [[suniti]]. Prema studiju objavljenom u listopadu 2012. broj kršćana u Africi popeo se na oko 46&nbsp;% stanovništva dok se broj muslimana spustio na oko 40&nbsp;%<ref>http://geoconger.wordpress.com/2012/10/10/christianity-africas-largest-faith-the-church-of-england-newspaper-october-6-2012-p-6/].</ref> i da je kršćanstvo najraširenija religija kontinenta. Jedan od razloga povećanju broja kršćana je prema islamskim [[medij]]ima i povećan broj prelazaka s islama na kršćanstvo.
<ref>[http://www.themuslimtimes.org/2012/04/religion/islam/six-million-african-muslims-convert-to-christianity-each-year</ref>
 
== Regije Afrike ==
 
[[Datoteka:Africa-regions.png|mini|200px|Regije Afrike]]
 
=== Sjeverna Afrika ===
{{glavni|Sjeverna Afrika}}
 
=== Zapadna Afrika ===
{{glavni|Zapadna Afrika}}
 
=== Istočna Afrika ===
{{glavni|Istočna Afrika}}
 
=== Srednja Afrika ===
{{glavni|Srednja Afrika}}
 
=== Južna Afrika ===
{{glavni|Južna Afrika (regija)}}
 
== Države ==
 
* [[Alžir]] (Glavni grad [[Alžir (grad)|Alžir]])
* [[Angola]] (Glavni grad [[Luanda]])
* [[Benin]] (Glavni grad [[Porto Novo]], a sjedište vlade [[Cotonou]])
* [[Bocvana]] (Glavni grad [[Gaborone]])
* [[Burkina Faso]] (Glavni grad [[Ouagadougou]])
* [[Burundi]] (Glavni grad [[Bujumbura]])
* [[Čad]] (Glavni grad [[N'Djamena]])
* [[Demokratska Republika Kongo]] ''(prije Zaire)'' (Glavni grad [[Kinshasa]])
* [[Džibuti]] (Glavni grad [[Djibouti]])
* [[Egipat]] (Glavni grad [[Kairo]])
* [[Ekvatorska Gvineja]] (Glavni grad [[Malabo]])
* [[Eritreja]] (Glavni grad [[Asmara]])
* [[Etiopija]] (Glavni grad [[Adis Abeba]])
* [[Gabon]] (Glavni grad [[Libreville]])
* [[Gambija]] (Glavni grad [[Banjul]])
* [[Gana]] (Glavni grad [[Accra]])
* [[Gvineja]] (Glavni grad [[Conakry]])
* [[Gvineja Bisau]] (Glavni grad [[Bissau]])
* [[Južni Sudan]] (Glavni grad [[Juba]])
* [[Južnoafrička Republika]] (Glavni gradovi: [[Pretoria]] (sjedište vlade), [[Cape Town]] (sjedište parlamenta) i [[Bloemfontein]] (sjedište sudstva))
* [[Kamerun]] (Glavni grad [[Yaoundé]])
* [[Kenija]] (Glavni grad [[Nairobi]])
* [[Komori]] (Glavni grad [[Moroni]])
* [[Lesoto]] (Glavni grad [[Maseru]])
* [[Liberija]] (Glavni grad [[Monrovia]])
* [[Libija]] (Glavni grad [[Tripoli]])
* [[Madagaskar]] (Glavni grad [[Antananarivo]])
* [[Malavi]] (Glavni grad [[Lilongwe]])
* [[Mali]] (Glavni grad [[Bamako]])
* [[Maroko]] (Glavni grad [[Rabat]])
* [[Mauricijus]] (Glavni grad [[Port Louis]])
* [[Mauretanija]] (Glavni grad [[Nouakchott]])
* [[Mozambik]] (Glavni grad [[Maputo]])
* [[Namibija]] (Glavni grad [[Windhoek]])
* [[Niger]] (Glavni grad [[Niamey]])
* [[Nigerija]] (Glavni grad [[Abuja]])
* [[Obala Bjelokosti]] (Glavni grad [[Yamoussoukro]], a sjedište vlade [[Abidjan]])
* [[Republika Kongo]] (Glavni grad [[Brazzaville]])
* [[Ruanda]] (Glavni grad [[Kigali]])
* [[Sejšeli]] (Glavni grad [[Victoria (Sejšeli)|Victoria]])
* [[Senegal]] (Glavni grad [[Dakar]])
* [[Sijera Leone]] (Glavni grad [[Freetown]])
* [[Somalija]] (Glavni grad [[Mogadišu]])
* [[Srednjoafrička Republika]] (Glavni grad [[Bangui]])
* [[Sudan]] (Glavni grad [[Khartoum]])
* [[Svazi]] (Glavni grad [[Mbabane]])
* [[Sveti Toma i Princip]] (Glavni grad [[São Tomé]])
* [[Tanzanija]] (Glavni grad [[Dodoma]], a sjedište vlade [[Dar-es-Salaam]])
* [[Togo]] (Glavni grad [[Lomé]])
* [[Tunis]] (Glavni grad [[Tunis (grad)|Tunis]])
* [[Uganda]] (Glavni grad [[Kampala]])
* [[Zambija]] (Glavni grad [[Lusaka]])
* [[Zelenortska Republika]] (Glavni grad [[Praia]])
* [[Zimbabve]] (Glavni grad [[Harare]])
 
* Entklave ili autonomne oblasti
 
* [[Ceuta]] [[Ceuta]] (Glavni grad [[Ceuta]])
* [[Îles éparses]]
* [[Kanari]] (Glavni grad [[Santa Cruz de Tenerife]])
* [[Madeira]] (Glavni grad [[Funchal]])
* [[Mayotte]] (Glavni grad [[Mamoudzou]])
* [[Melilla]] (Glavni grad [[Melilla]])
* [[Réunion]] (Glavni grad [[Saint-Denis (Réunion)|Saint-Denis]])
* [[Somaliland]] (Glavni grad [[Hargeisa]])
* [[Sveta Helena (otok)]] (Glavni grad [[Jamestown]])
* [[Zapadna Sahara]] (Glavni grad [[El Aaiún]])
 
== Politika ==
 
== Gospodarstvo ==
 
[[Datoteka:Africa by GDP, 2002.png|mini|200px|BDP per capita preračunat u američke dolare; izvor Svjetska banka - 2002.]]
 
Afrika je najsiromašniji kontinet svijeta. Prema [[UN]]-ovom izvješću iz 2003., od 175 zemalja 151. – 175. mjesto zauzele su afričke države. Gospodarsko stanje usko je povezano s [[politika|političkom]] stabilnošću. S obzirom da su [[rat]]ovi, suše, glad, oboljelo stanovništvo afrička svakodnevica, gospodarske prilike na većem su dijelu kontinenta iznimno teške. Ipak, postoje regionalne razlike.
 
Sjever Afrike u daleko je boljem položaju od ostatka kontinenta (Subsaharske Afrike – južno od [[Sahara|Sahare]]). Životni standard puno je viši, iako je još uvijek znatno niži nego u slabije razvijenim europskim državama (Libija je izuzetak), postotak oboljelih od [[AIDS]]-a gotovo je zanemariv, a blizina Europe i Sahara u zaleđu orijentirali su ovaj prostor povijesno-geografski više prema europskome civilizacijskom krugu nego prema ostatku Afrike. Izuzetak je također i Južnoafrička Republika. [[Svazi]], [[Lesoto]], [[Bocvana]] i [[Namibija]] uglavnom zbog [[rudarstvo|rudarstva]], Sejšeli, te Gabon i [[Ekvatorska Gvineja|Ekvatorijalna Gvineja]], uglavnom zbog nalazišta nafte, također spadaju u bogatije države Afrike.
 
Gospodarstvima većine afričkih zemalja dominira [[poljoprivreda]]. Proizvodnja usjeva koji čine okosnicu prehrane stanovništva, kao i komercijalnih usjeva ima mnogo veće značenje od industrije. Industrija je uglavnom ograničena na JAR. Izvoz mnogih zemalja ovisi o jednom jedinom artiklu – poput bakra ili zlata te komercijalnih usjeva poput kave, što ih izlaže riziku promjena cijena na svjetskom tržištu. Mnoge afričke vlade traže prekomorske ulagače kapitala kako bi razgranale svoje gospodarstvo i razvile širu industrijsku osnovu.
 
Ukupni [[BDP]] cijele Afrike iznosi 1.635 bilijuna $. Stopa godišnjeg rasta BDP-a iznosi 0,74&nbsp;%. Također, BDP po glavi stanovnika vrlo je nizak. Prosječan BDP po glavi stanovnika iznosi 1,968$. Od dvadeset najsiromašnijih zemalja svijeta s BDP-om manjim od 300$, osamnaest ih se nalazi u Africi. Najsiromašniji su [[Burundi]], [[DR Kongo]] i [[Liberija]] s BDP-om od oko 100$. Većina afričkih zemalja, pogotovo onih južno od Sahare, bilježi tijekom posljednjih tridesetak godina drastičan pad narodnog dohotka. 50&nbsp;% Afrikanaca zarađuje manje od 1 $ dnevno. Nabogatija država Afrike je [[Mauricijus]], s BDP-om po glavi stanovnika od 12 800 $, slijede Južna Afrika (10 000 $), Bocvana (8 500 $), [[Sejšeli]] (7 800 $), [[Namibija]] (6 900$), [[Tunis]] (6 800 $) itd. Afrika danas proizvodi oko 28&nbsp;% svjetske proizvodnje kakaa, 25&nbsp;% kave, 56&nbsp;% uljane palme, 60&nbsp;% sisala, 11&nbsp;% pamuka i 6&nbsp;% prirodnog kaučuka. Afrika je također bogata šumama – 23&nbsp;% kontinenta prekrivaju šume (12&nbsp;% svjetskih zaliha drvne mase).
 
Gospodarstvo Afrike uglavnom se i danas oslanja na prirodna bogatstva koja se često neplanirano i nerazumno troše. Smještaj prirodnih bogatstava utjecao je na ukupnu gospodarsku i demografsku polarizaciju Afrike. Veći gradovi nastaju uglavnom uz velika nalazišta rudnih bogatstava te uz morske obale. Godišnja stopa rasta afričkog gradskog stanovništva iznosi 3,5 %. Primjer polarizirane koncentracije vezane za [[rudna ležišta|rudna nalazišta]] je Transvaal u JAR-u. Obuhvaća gradove poput Johannesburga, Pretorije, Krugersdorpa, Vereeniginga... i tu je prisutna golema koncntracija stanovništva. Drugi su primjer rudarska pokrajina Shaba (Katanga) u Kongu, Kabilija u sjeveroistočnom [[Alžir|Alžiru]], gotovo cijela obala zapadne Afrike a i pojas koji se proteže od Maroka do Tunisa jedno je od najurbanijih afričkih područja, s 43 milijuna ljudi u gradovima. To područje obuhvaća 54 grada s 100 000 ljudi ili više. Stanovništvo često hrli i u glavne gradove gdje je sve prisutniji problem divlje gradnje. I u Africi se tim procesom stvaraju megalopolisi u kojim se stalno povećava broj stanovnika. Primjer su konkurbacija [[Kairo]] – [[Aleksandrija]] – [[Port Said]] ([[Egipat]]), [[Casablanca]] – [[Rabat]] ([[Maroko]]), rast južnoafričke luke [[Capetown]]...
 
=== Poljoprivreda ===
 
[[Datoteka:Markt Banfora MS 2255.JPG|mini|200px|Tržnica u Banfori u [[Burkina Faso|Burkini Faso]]]]
 
Gospodarstvo Afrike više se nego ijedan drugi kontinent oslanja na [[poljoprivreda|poljoprivredu]] – poljoprivredna proizvodnja sudjeluje u ukupnom izvozu i BDP–u s 34&nbsp;%, a oko 60&nbsp;% afričke radne snage radi u primarnom sektoru. Od ukupne površine kontinenta 8,1&nbsp;% otpada na oranice, 20,8&nbsp;% na livade i pašnjake, 25,7&nbsp;% na [[šume]], 43&nbsp;% je neproduktivno zemljište, a 2,4&nbsp;% je potencijalno produktivno. 3/5 afričkih poljoprivrednika radi na malim imanjima kako bi prehranili svoje obitelji, tako da gotovo i nemaju viškove koje bi mogli prodati.
 
S druge strane, značajan je broj velikih [[farma|farmi]] na kojima se uzgajaju proizvodi poput [[kava|kave]], [[pamuk]]a, [[kakao|kakaa]] i [[kaučuk]]a. Te se farme rasprostiru na više desetaka kvadratnih kilometara i zapošljavaju veliki broj radnika. Nažalost, veliki broj tih radnika čine djeca kojima se njihov rad često ne isplaćuje.
 
Drugi problem je taj što je cjelokupna proizvodnja namijenjena [[izvoz]]u, tako da, kada nastupe krize zbog civilnih nemira i loše žetve najčešće uzrokovane [[suša]]ma, Afrika nema rezervne zalihe hrane i nastupa glad. Nasuprot tome, razvijene zemlje često svoje viškove proizvodnje uništavaju jer im se zbog visokih troškova transporta preko oceana i tržišta koje ima veoma malo novaca koje može potrošiti sama trgovina ne isplati.
 
Problemi afričke poljoprivrede datiraju još s kraja [[1970-ih]]. Glavni uzročnici bili su vanjski trgovinski šokovi, neprestani sukobi, postojanje paradržavnih struktura i sustavno zanemarivanje poljoprivredne uloge u gospodarstvu. Također, velike suše 1968. – 1973. i 1982. – 1985., koje su uništile polovicu kontinenta i odnijele milijune žrtava, bacile su Afriku u tešku poljoprivrednu krizu koja traje i danas. Već sedamdesetih poljoprivredna proizvodnja bilježi pad od –0,3&nbsp;% da bi se osamdesetih oporavila na 1,3&nbsp;%, što ipak nije pratilo galopirajuću stopu rasta stanovništva. Time je izravno ugroženo dvije trećine afričke populacije izravno ovisne o poljoprivrednoj proizvodnji.
 
Kontinent je osiromašen [[kolonijalizam|kolonijalizmom]], infrastruktura je bila nezadovoljavajuća, a [[navodnjavanje]] slabo. Također, ograničeno je korištenje novih tehnologija u poljoprivredi.
 
Većina novca ulaže se u sekundarni i tercijarni sektor koji se smatraju boljim potencijalnim izvorom zarade. Politika je takva da se i ulaganja u poljoprivredu koncentriraju gotovo isključivo na proizvodnju [[žitarice|žitarica]] za izvoz jer je to često jedini izvor deviznog priljeva, i takvu je proizvodnju moguće oporezivati, za razliku od proizvodnje za domaće potrebe. Neke države čak i proizvode dovoljne količine hrane za vlastite potrebe, ali ga lokalno stanovništvo zbog visokih cijena ne može kupiti, a tako dobiveni viškovi se također izvoze.
 
=== Industrija ===
 
Početkom 1960-ih većina afričkih zemalja doživjela je korjenite promjene – izborena je politička samostalnost, a da bi se riješili teške ovisnosti o uvozu robe iz bivših kolonijalnih sila i izvozu poljoprivrednih proizvoda, [[industrija|industrijski]] razvoj smatrao se dobrim rješenjem. Odabran je model zamjene uvoza po uzoru na [[Latinska Amerika|Latinsku Ameriku]], te su afrički proizvođači zamijenili uvoz robe iz razvijenog svijeta vlastitom proizvodnjom. Od 1965. do 1973. industrijski rast tako je iznosio 14,6&nbsp;%.
 
Paralelno s favoriziranjem industrijske proizvodnje zanemarivala se poljoprivreda, o kojoj je većina afričkog stanovništva ovisila, a ovisi i danas. Nasuprot tome, već u razdoblju 1973. – 1983. industrijski je rast smanjen na jednu desetinu (1,4&nbsp;%). Nije bio održiv na dulje vrijeme i industrija se nije mogla prilagoditi na vanjske promjene i šokove. [[Nafta|Naftni]] šokovi, nesmanjena stopa rasta stanovništva, neprestani sukobi, rast vanjskog duga i loše gospodarenje doveli su do stagnacije, pada ulaganja i dužničkih kriza. Afrika je opet ovisila isključivo o poljoprivrednoj proizvodnji.
 
Afričke države veliki su izvoznici najrazličitijih vrsta jeftinih [[sirovine|sirovina]] za industrijsku proizvodnju u razvijenim zemljama Zapada. Velik je dio afričke industrije usredotočen na vađenje i preradu sirovina. To uključuje naftnu industriju, proizvodnju [[hrana|hrane]], [[rudarstvo]] i proizvodnju [[tekstil]]a. Afrika daje 77&nbsp;% svjetske proizvodnje [[dijamanti|dijamanata]], 62&nbsp;% [[zlato|zlata]], 26&nbsp;% [[ugljen]]a, 17&nbsp;% [[bakar (element)|bakra]] i [[boksit]]a te znatne količine [[kobalt]]a, [[volfram]]a i ostalih [[rude|ruda]].
 
Oko 15&nbsp;% afričkog stanovništva zaposleno je u industrijskom sektoru. Preko polovice industrijske proizvodnje otpada na [[JAR]], dok većina ostalog dijela dolazi iz zemalja uzduž sjeverne obale. Kako nemaju vlastite industrijske proizvodnje, ili je ona tek u začecima, ostale su afričke države prisiljene uvoziti skupe gotove proizvode na što troše velika sredstva iz državnih proračuna. Takvi su [[trgovina|trgovinski]] odnosi doveli afričke zemlje do teškoga financijskog stanja. Vanjski dug prema razvijenim državama neprestano raste, a njegovo servisiranje nije moguće zbog nedostatka novca u proračunima. Danas postoji snažna inicijativa međunarodne zajednice da se afričkim državama otpišu vanjski dugovi.
 
== Promet ==
 
[[Datoteka:Transportation in Tanzania Traffic problems.JPG|mini|Cestovni promet u [[Tanzanija|Tanzaniji]]]]
[[Datoteka:Plane in zanzibar.jpg|mini|Zrakoplov u [[Zanzibar]]u]]
 
[[Promet]] je u Africi vrlo slabo razvijen, što je posljedica različitih prirodnih i društvenih čimbenika. Najvažnija je zapreka [[reljef]], odnosno slaba razvedenost obale, strmi planinski rubovi nad njima, [[slap]]ovi na rijekama, [[pustinja|pustinje]], [[prašuma|prašume]] i [[močvara|močvare]], te velike udaljenosti. Zato je Afrika u pretkolonijalnom razdoblju prometno bila vrlo zaostala, a takvo stanje je do danas tek djelomično popravljeno.
 
Tradicionalan način prometa poput onoga na [[deva|devi]] još se uvijek često koristi u slabije pristupačnim dijelovima Afrike, a u sredozemnoj Africi teret često prenose magarci i mazge. Pretkolonijalna Afrika južno od Sahare nije poznavala kola na [[kotač]]ima sve do 19. stoljeća kada su [[Buri]] prodirali u unutrašnjost stepa volovskim zapregama. Kolonijalno razdoblje unosi bitne promjene – ubrzo je obala bila uključena u [[ocean]]sku plovidbu, no problem je bio povezati unutrašnja proizvodna područja s obalom. I danas je taj problem prisutan.
 
Afrika ima oko 8 000 km unutrašnjih plovnih puteva koji su zbog nedostatka međusobne povezanosti i povezanosti s morem gospodarski manje važni. Mreža rijeka Nila, [[Kongo (rijeka)|Konga]] i [[Niger|Nigera]] pruža ograničene mogućnosti pristupa prostorima unutrašnjosti kontinenta jer brojni vodopadi i slapovi sprječavaju plovidbu duž većeg dijela riječnog toka.
 
Afričke [[željeznica|željeznice]] sagrađene su prvenstveno radi iskorištavanja prirodnih resursa i većina ih povezuje unutrašnjost s većim priobalnim gradovima, ostavljajući velike dijelove kontinenta nedirnutima – pet zemalja bez pristupa moru uopće nema željeznice ([[Mali]], [[Gvineja Bisau]], [[Sijera Leone]], [[Liberija]] i [[Gvineja]]). Afrika ima manje željezničkih pruga od ijednog drugog kontinenta. Na 1 000 km<sup>2</sup> dolazi 2 km pruge. Najrazvijeniju mrežu željeznica ima JAR, na koju otpada 24&nbsp;% svih afričkih pruga. Potpuno zasebnu željezničku mrežu ima Egipat (7&nbsp;% afričkih pruga) i atlaske zemlje (13&nbsp;% afričkih pruga).
 
Nakon [[1. svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] Afrika dobiva i prve automobilske ceste. Mnoge su ceste izgrađene 1970-ih no gospodarske poteškoće otežavaju njihovo održavanje i proširivanje mreže. Velike udaljenosti, nedostatak drugih prometnih veza i potreba za brzom povezanošću sa svijetom dovode u najnovije doba do naglog razvitka [[zračni promet|zračnog prometa]].
 
== Kultura ==
 
== Vanjske poveznice ==
<references/>
 
=== Ostali projekti ===
 
{{WProjekti
|commons = Africa
|commonshr = Afrika
|commonscat =
|commonscathr =
|wikivrste =
|wikivrstehr =
|wikizvor =
|wikizvor_autor =
|wječnik =
|wikiknjige =
|wikicitat =
}}
 
{{Afrika}}
{{Kontinenti}}
{{Regije svijeta}}
 
<!-- interwiki -->
 
[[Kategorija:Afrika| ]]
[[Kategorija:Kontinenti]]
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/wiki/Afrika"