Babonići: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m uklonjena promjena suradnika 82.132.110.2 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika PajoPajimir
Redak 33:
 
Rodonačelnik knezova Blagajskih je [[Dujam Babonić]] († oko 1370.), sin Radoslava II. Babonića. Zajedno s bratom Nikolom III., vladao je područjem Dubice, Vodice i Sane. Nikola III. je spasio život kralju Karlu I. u borbi protiv [[Vlaška|vlaškog]] vojvode [[Basarab]]a pa je kralj u znak zahvalnosti poklonio Babonićima područja duž rijeke Une do grada [[Krupa na Uni|Krupe]], nasuprot Blagaju. Nikola III. i Dujam su se prema posjedu Blagaju prozvali Blagajskima.<ref>[http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=977 Babonići - Hrvatski biografski leksikon]</ref> Budući da je Nikola III. umro ne ostavivši nasljednike, Dujam se smatra rodonačelnikom obitelji knezova Blagajskih. Svojim sinovima Ivanu III., Nikoli IV., Stjepanu VII., Babonegu III. i Tomi ostavio je obiteljske posjede proširene na posjede u Sanskoj županiji, slobodan pristup na kraljevski dvor te ugled i imetak. Te posjede im je kao baštinske i nasljedne potvrdio [[1352.]] godine [[Ugarska|ugarski]] kralj [[Ludovik I. Anžuvinac]] (1342.-1382.) na osnovu krivotvorene povelje iz [[1218.]] godine. Tim činom su Blagajski postali kraljevi [[vazal]]i, izravno podređeni [[kruna sv. Stjepana|kruni]].
 
Knezovi Blagajski podigli su utvrđene gradove [[Blagaj na Korani]] ([[Blagajski Turanj]]) i [[Blagaj na Sani]].<ref>[http://delisimunovic.com/Povijest/Blagaj_na_Korani/blagaj_na_korani.html Delisimunovic.com] ''Blagaj na Korani'' (pristupljeno 17. veljače 2017.)</ref><ref>[https://hrvatskiblagaj.weebly.com/o-hrvatskom-blagaju.html O Hrvatskom Blagaju] (pristupljeno 17. veljače 2017.)</ref>
 
Za vrijeme velikog sukoba ugarskih i [[hrvatsko plemstvo|hrvatskih feudalaca]] protiv [[Marija Anžuvinska|kraljice Marije]] (1382.-1395.) i njene majke [[Elizabeta Kotromanić|Elizabete]], Blagajski pristaju uz njih i Marijinog zaručnika, [[Žigmund Luksemburški|Žigmunda Luksemburgovca]]. Tijekom [[15. stoljeće|15. stoljeća]] knezovi Blagajski sudjeluju u protuturskim ratovima, ali izloženi osvajanju i pustošenjima svojih posjeda krajem [[16. stoljeće|16. stoljeća]] sele se u Kranjsku, gdje se od [[1582]]. godine ubrajaju u red kranjskih staleža. Zadnji potomak Babonića bio je '''grof Ludvig Blagajski''' (umro u Ljubljani [[1898]].).<ref>Hrvatski biografski leksikon, str. 310 </ref>