Avogadrov broj: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Izmijenjen krivi podatak iz Hrvatske enciklopedije i naveden točni izvor. |
Dopunjen tekst o Amedeu Avogadru |
||
Redak 5:
::<math>L=\frac{N}{n}</math>
Nazvana je po [[Amedeo Avogadro|Amedeu Avogadru]], koji je 1811. prvi uočio da je broj čestica [[plin]]a pri određenom [[tlak]]u i [[temperatura|temperaturi]] razmjeran [[obujam|obujmu]] (volumenu plina) neovisno o vrsti plina. Prvi je taj broj izračunao J. Loschmidt 1865. iz kinetičke teorije plinova i dobio vrijednost 6,09∙10<sup>23</sup>. Lord Rayleigh 1890. izračunao je broj iz raspršenja sunčeva zračenja. Točniji rezutat je dobio R. A. Millikan 1909. iz naboja elektrona (točnost ±1%). Danas je najtočnija metoda difrakcije rendgenskih zraka na kristalima. <ref> '''Avogadrova konstanta (Avogadrov broj)''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=69662] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref> <ref>
Redak 31:
{{Glavni|Avogadrov zakon}}
'''Avogadrov zakon''' je jedan od [[plinski zakoni|plinskih zakona]]. Nazvan je prema [[Amedeo Avogadro|Amedeu Avogadru]] koji je [[1811]]. iznio pretpostavku da se u jednakim [[volumen]]ima svih [[plin]]ova pri istim uvjetima [[temperatura|temperature]] i [[tlak]]a nalazi jednak broj čestica
Prema Avogadru najsitnija čestica plina je [[molekula]]. To je bila hrabra pretpostavka za to doba i pala je u zaborav do 1858.g. kad je Stanislao Cannizzaro obnovio Avogadrovu hipotezu. Od te godine hipoteza je općenito prihvaćena i naziva se Avogadrov zakon. Izuzetak čine [[plemeniti plin]]ovi koji zbog svoje stabilne [[elektronska konfiguracija|elektronske konfiguracije]] ne tvore molekule, već se nalaze u obliku pojedinačnih [[atom]]a. Na primjer, molekule [[vodik]]a i [[dušik]]a, u jednakom obujmu, imaju jednak broj molekula, ako se nalaze pod jednakim tlakom i temperaturom, bez obzira što su molekule dušika 14 puta teže od molekula vodika. U primjeni, stvarni plinovi vrlo malo odstupaju od ponašanja idealnih plinova, pa se i plinski zakoni mogu koristiti za veliku većinu primjena.
=== Matematičko određenje ===
|