Avogadrov broj: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
mNema sažetka uređivanja |
mNema sažetka uređivanja |
||
Redak 6:
Drugim riječima [[molna masa]] (M) neke tvari uvijek sadrži Avogadrov broj jedinki (atoma, molekula, formulskih jedinki).
Nazvana je po [[Amedeo Avogadro|Amedeu Avogadru]], koji je 1811. prvi uočio da je broj čestica [[plin]]a pri određenom [[tlak]]u i [[temperatura|temperaturi]] razmjeran [[obujam|obujmu]] (volumenu plina) neovisno o vrsti plina. Prvi je taj broj izračunao J. Loschmidt 1865. iz kinetičke teorije plinova i dobio vrijednost 6,09∙10<sup>23</sup>. Lord Rayleigh 1890. izračunao je broj iz raspršenja sunčeva zračenja. Točniji rezutat je dobio R. A. Millikan 1909. iz naboja elektrona (točnost ±1%). Danas je najtočnija metoda difrakcije rendgenskih zraka na kristalima. <ref> '''Avogadrova konstanta (Avogadrov broj)''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=69662] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref> <ref>Filipović, Lipanović: "Opća i anorganska kemija", 9. izd., Školska knjiga, Zagreb, 1995., ISBN 953-0-30907-4, str.87-88 </ref>▼
Avogadrov broj nam kazuje na primjer koliko ima [[atom]]a [[ugljik]]a <sup>12</sup>C u 1 [[mol (mjerna jedinica)|mol]]u ugljika.
1 mol = 0,012 [[kg]] [[izotop]]a ugljika <sup>12</sup>C.
Dakle, u 0,012 kg ugljika <sup>12</sup>C ima 6,0221412 x 10<sup>23</sup> atoma ugljika.
Line 17 ⟶ 14:
Avogadrova konstanta (''L'') iznosi:
: <math>L=6,022 1412 \cdot 10^{23}\ \mathrm{mol}^{-1}</math>
Jednakost za izračunavanje je:
Line 29 ⟶ 26:
Bitna razlika između Avogadrove konstante i Avogadrova broja je to da Avogadrov broj nema mjernu jedinicu, dakle, bezjediničan je.
== Povijest ==
▲
== Avogadrov zakon ==
Redak 37:
Prema Avogadru najsitnija čestica plina je [[molekula]]. To je bila hrabra pretpostavka za to doba i pala je u zaborav do 1858.g. kad je Stanislao Cannizzaro obnovio Avogadrovu hipotezu. Od te godine hipoteza je općenito prihvaćena i naziva se Avogadrov zakon. Izuzetak čine [[plemeniti plin]]ovi koji zbog svoje stabilne [[elektronska konfiguracija|elektronske konfiguracije]] ne tvore molekule, već se nalaze u obliku pojedinačnih [[atom]]a. Na primjer, molekule [[vodik]]a i [[dušik]]a, u jednakom obujmu, imaju jednak broj molekula, ako se nalaze pod jednakim tlakom i temperaturom, bez obzira što su molekule dušika 14 puta teže od molekula vodika. U primjeni, stvarni plinovi vrlo malo odstupaju od ponašanja idealnih plinova, pa se i plinski zakoni mogu koristiti za veliku većinu primjena.
Avogadrov zakon se matematički određuje kao:
| |||