Oblići: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m uklonjena promjena suradnika Anonimkahere (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika Ivica Vlahović
Dodan je znatan dio teksta radi proširenja informacija
Redak 26:
'''Oblići''' (Nematoda) su [[životinje]] iz skupine [[beskralješnjaci|beskralješnjaka]].
Većina je nametničkih oblića prekrivena kutikulom, koja ih štiti od probavnih sokova domadara. Razdvojenog su spola, a živčani je sustav vrpčast te imaju prohodno probavilo.
 
[[Muški spolni sustav]] počinje tankom cjevčicom - [[sjemenik]]om, a na njega se nastavlja [[sjemenovod]] koji završava u [[nečisnica|nečisnici]]. Sjemenovod se u nečisnici proširuje u sjemenu vrećicu, a mnogi oblići imaju i kopulatorne četine kojima proširuju spolni otvor ženke pri kopulaciji. [[Ženski spolni sustav]] počinje parnim tankim cjevčicama - [[jajnik|jajnicima]], na njih se nastavljaju parni [[jajovod]]i koji se proširuju u sjemena spremišta, a potom u plodnice. Plodnice se spajaju u neparnu cjevčicu - spolnicu ([[vagina|vaginu]]) koja se otvara van na trbušnoj strani tijela. Mužjak pri kopulaciji ubacuje [[spermij]]e u sjemeno spremište ženke. Oplodnja se zbiva u plodnici. Nakon oplodnje, jaja obavije ovojnica ili ljuska.<ref name="Alegro">Alegro, Antun, Krajačić, Mladen, Lucić, Andreja, ''Život 2: udžbenik biologije u drugom razredu gimnazije'', Školska knjiga, Zagreb, 2004., ISBN 978-953-0-22029-4, str. 98.-101.</ref>
 
Površinu tijela '''[[dječja glista|dječje gliste]]''' prekrivena je [[kutikula|kutikulom]]. U svim smjerovima kreće se pomoću stezanja mišića. Naraste do 50 cm. Djeca se zaraze igrajući se zemljom, gurajući ruke s jajašcima u usta. Njezina jaja vrlo su otporna i mogu preživjeti u tlu do 10 godina.
Line 33 ⟶ 35:
'''Bijela glistica''' je nametnički oblik. Dulja je malo više od 1 cm. Živi u crijevu čovjeka. Kretanje ženke oko crijevnog otvora izaziva jak svrbež. Zaraza se obnavlja ako se dijete češe oko crijevnog otvora i rukama jajašca prenese u usta.
 
'''Zavojita trihinela''' također živi u [[tanko crijevo|tankom crijevu]] čovjeka. Osim u čovjeku parazitira i u psu, mački, štakoru, svinji i dr. Ženke su duljine do 4 milimetra, a mužjaci ne prelaze 2 milimetra. Razvojni ciklus trihine nema međudomadara, već se cijeli ciklus odvija unutar jednog organizma. Ženka nakon kopulacije prodre iz crijeva u limfni sustav gdje rađa žive mlade. Oni krvlju dospijevaju do najaktivnijih mišića - prisni, jezik, ošit i dr. Organizam domadara tijekom obrane stvara oko nametnika vezivnu tkivnu čahuru. Tako začahureni nametnici mogu u mišićima čovjeka živjeti oko 30 godina. Simptomi bolesti su proljev, groznica, glavobolja, povišena temperatura, bolovi u mišićima,… Čovjek se zarazi jedući nedovoljno kuhano ili pečeno svinjsko meso (ispod 70°C). Svinje se zaraze jedući štakore, a štakori jedući zaražene svinjske otpatke u klaonicama. Bitno je onemogućiti zarazu svinja zaraženim štakorima te obaviti obveznu mikroskopsku kontrolu mesa u klaonicama. Protiv [[trihineloza|trihineloze]] nema uspješnog lijeka.{{nedostaje izvor}}
 
== Manje poznate vrste ==
U mnogim tropskim i suptropskim krajevima [[Afrika|Afrike]], [[Azija|Azije]] i [[Južna Amerika|Južne Amerike]] raširen je nametnik [[krvna glista]] (''Wuchereria bancrofti''). Krvna glista živi u limfotoku ljudi i sprečava protok [[limfa|limfe]], zbog čega dolazi do bujanja vezovnog tkiva u tom dijelu tijela. Budući da se odebljali dio tijela znatno poveća, bolest je nazvana ''slonovskom bolesti'' ili elefantijazom. Prenose je [[komarci]].
 
Uz elefantijazu, u tim krajevima svijeta raširena je i bolest koja je bila poznata i [[Egipat|egipatskim]] svećenicima, a uzrokuje je oblić mali zmaj iz [[Medina|Medine]] ([[Dracunculus medinensis]]). Ovaj oblić živi u potkožnom tkivu ljudi, gdje izaziva propadanje tkiva i stvaranje čireva. Može narasti do 1 metar dužine, pa bolesnici obliće postupno izvlače iz otvorenih rana na koži namatanjem na štapić.
 
== Zanimljivosti ==
Zaraza dječjom glistom poznata je još iz doba [[antička Grčka|antičke Grčke]] kada su je pokušavali liječiti. Do 1600. godine mnogi su ljudi mislili da dječja glista spontano nastaje u crijevu, odnosno da je ljudi sami stvaraju. U mnogim zemljama dječje gliste su se upotrebljavale za liječenje različitih zaraza, a u nekim kulturama važile su za [[afrodizijak]]. Jaja dječjih glista nađena su u [[fosili|fosiliziranim]] primjercima ljudskog izmeta diljem svijeta, a najstariji uzorak star je gotovo 30 000 godina. Uz dječju glistu vezane su i mnoge zablude, kao što je pogrešno uvjerenje da je dječju glistu moguće dobiti od pasa i mačaka. U probavilu tih životinja naime paratiziraju potpuno drukčije vrste oblića. Rašireno mišljenje da će zaraza dječjom glistom dovesti do gubitka tjelesne težine također je potpuno pogrešna, iako velik broj dječjih glista u dječjem crijevu može izazvati otežanu apsorpciju hrane ili eventualno onemogućiti prolaz sadržaja kroz crijevo.<ref name="Alegro"/>
 
== Izvori ==
{{Izvori}}
 
{{Nedostaje izvor}}
 
{{Wikivrste|Nematoda}}