Hlapljenje: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Addbot (razgovor | doprinosi)
m Bot: brisanje 53 međuwiki poveznica premještenih u stranicu d:q132814 na Wikidati
Nadopunio Hlapljenje
Redak 1:
[[datoteka:TranspirationPerspirationCommonsFL.jpg|mini|desno|250px|Hlapljenjem [[Znojenje|znoja]] ljudsko [[Tijelo (biologija)|tijelo]] se hladi.]]
'''Hlapljenje''' je oblik [[isparavanje|isparavanja]] [[tekućina|tekućine]] koji se odvija na [[temperatura]]ma nižim od [[vrelište|vrelišta]].
 
[[datoteka:Watervapor cup.jpg|mini|desno|250px|Isparena voda u zraku se [[Ukapljivanje plinova|ukapljuje]] u obliku [[aerosol]]a.]]
Iako na tim temperaturama prosječna kinetička energija [[molekula]] tekućine nije dovoljna za promjenu [[agregatno stanje|agregatnog stanja]], neke (najbrže) molekule imaju dovoljnu energiju da se mogu odvojiti od površine i nastaviti se gibati u zraku. Tako tekućina postupno isparava i na temperaturama nižim od vrelišta (npr. sušenje rublja). Hlapljenjem se prosječna kinetička energija molekula tekućine smanjuje i njezina temperatura opada (npr. tako se hlapljenjem znoja ljudsko tijelo hladi). Također, slobodne molekule [[para (fizika)|pare]] u zraku koje udare u površinu tekućine mogu izgubiti dovoljno energije da se vrate u tekućinu pa se uspostavlja dinamička ravnoteža (npr. kad je velika vlažnost zraka sušenje rublja i hlađenje ljudskoga tijela znojenjem je usporeno).
 
[[datoteka:LacRose2.jpg|mini|desno|250px|[[Morska sol]] u [[Dakar]]u ([[Senegal]]).]]
 
'''Hlapljenje''' je prelaženje [[kemijska tvar|kemijske tvari]] iz [[Tekućine|tekućega]] u [[plin]]ovito [[agregatno stanje]] bez [[Vrenje (fizika)|vrenja]], na temperaturi nižoj od [[vrelište|vrelišta]]. Iako na temperaturi nižoj od vrelišta prosječna [[kinetička energija]] [[molekula]] tekućine nije dovoljna za napuštanje tekućine, neke, najbrže, molekule imaju dovoljnu kinetičku energiju da se mogu odvojiti od površine tekućine i nastaviti se gibati slobodno. Hlapljenjem se prosječna kinetička energija molekula u tekućini smanjuje i [[temperatura]] tekućine opada. Brzina hlapljenja veća je što je viša temperatura tekućine i niži [[tlak]] izvan tekućine. <ref> '''hlapljenje''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=25805] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2017.</ref> Hlapljenje je to veće što je veća [[površina]] tekućine, što je veća [[brzina]] [[vjetar|vjetra]] iznad tekućine (propuh) i što je viša temperatura. Osim toga, hlapljenje ovisi o vrsti tekućine, na primjer [[alkoholi|alkohol]] hlapi brže od [[voda|vode]], a [[Eteri|eter]] još brže od alkohola. <ref> Velimir Kruz: "Tehnička fizika za tehničke škole", "Školska knjiga" Zagreb, 1969.</ref>
 
Iako na tim temperaturama prosječna kinetička energija [[molekula]] tekućine nije dovoljna za promjenu [[agregatno stanje|agregatnog stanja]], neke (najbrže) molekule imaju dovoljnu energiju da se mogu odvojiti od površine i nastaviti se gibati u zraku. Tako tekućina postupno isparava i na temperaturama nižim od vrelišta (npr.na primjer [[sušenje]] [[Rublje|rublja]]). Hlapljenjem se prosječna kinetička energija molekula tekućine smanjuje i njezina temperatura opada (npr.na primjer tako se hlapljenjem znoja ljudsko tijelo hladi). Također, slobodne molekule [[para (fizika)|pare]] u zraku koje udare u površinu tekućine mogu izgubiti dovoljno energije da se vrate u tekućinu pa se uspostavlja dinamička ravnoteža (npr. kad je velika vlažnost zraka sušenje rublja i hlađenje ljudskoga tijela znojenjem je usporeno).
 
== Isparavanje ==
{{Glavni|Isparavanje}}
 
'''Isparavanje''' je [[Fazni prijelazi|prijelaz tvari]] iz [[tekućine|tekućeg]] u [[plin]]ovito [[Agregatna stanja|agregatno stanje]]. Prema kinetičko-molekularnoj teoriji [[toplina|topline]], tekućina isparuje kada njezine [[Molekula|molekule]] zagrijavanjem poprime dovoljno [[energija|energije]] da nadvladaju [[Kohezija|kohezijske sile]] unutar tekućine i [[tlak]] nad njezinom površinom. Razlikuje se [[Vrenje (fizika)|isparavanje vrenjem]] i hlapljenjem. Tekućina isparuje vrenjem kada se tlak pare u tekućini izjednači s ukupnim tlakom nad tekućinom. [[Temperatura]] pri kojoj tekućina vrije naziva se [[vrelište]]m. Povećavanjem tlaka nad tekućinom vrelište raste, a smanjenjem tlaka opada. Tekućina isparuje hlapljenjem kada je tlak [[para|pare]] u tekućini veći od [[Parcijalni tlak|parcijalnoga tlaka]] te pare nad tekućinom, a manji od ukupnoga tlaka nad tekućinom; tekućina, dakle, hlapi pri temperaturi nižoj od vrelišta.
 
Jedna je od najstarijih primjena isparavanja dobivanje [[Morska sol|soli iz morske vode]]. U procesnoj se tehnici pod isparavanjem razumije [[tehnologija|tehnološka operacija]] kojom se u isparivaču dio [[Otapalo|otapala]] vrenjem prevodi u plinovito (parovito) stanje kako bi se povećala [[koncentracija]] [[otopine]] (uparavanje), na primjer pri [[Šećerana|proizvodnji šećera]], različitih [[soli]], [[Gnojivo|umjetnih gnojiva]] i drugog. Otopina se zagrijava u dijelu isparivača koji se naziva ogrjevnom komorom, a para otapala, koja se naziva supara, izlazi iz otopine u parni prostor isparivača. Danas se uglavnom rabe [[cijev]]ni isparivači, u kojima otopina prirodno ili prisilno cirkulira kroz vruće cijevi i isparuje se uz vrenje ili se isparuje u tankom sloju na stijenkama cijevi. Isparivači se najčešće zagrijavaju svježom [[vodena para|vodenom parom]] (jednostruko iskorištavanje topline uz stalan tlak) ili, ako su isparivači međusobno povezani u niz, suparom iz prethodnog isparivača. Tako se toplina višestruko iskorištava, jer se supara iz prvog isparivača upotrebljava za zagrijavanje drugog i tako dalje, ali je to moguće ako je u svakom idućem isparivaču tlak niži od prethodnoga, pa je i [[vrelište]] otopine sve niže, ili ako se termokompresijom stalno povećava temperatura supare. Utrošak topline za zagrijavanje otopine može se smanjiti i ako se [[Sirovine|sirovina]] [[Pregrijanje|predgrijava]] već zagrijanim produktom koji izlazi iz isparivača. Osim za opisano uparavanje, kojemu je cilj dobivanje otopine veće koncentracije, isparavanje se primjenjuje i radi dobivanja čistog otapala (na primjer [[Pitka voda|pitke vode]] pri [[Odsoljavanje vode|odsoljavanju vode]] ili desalinizaciji morske vode) te kao proces kojim se postiže učinak [[hlađenje|hlađenja]] u [[Rashladna sredstva|rashladnim strojevima]]. <ref> '''isparavanje''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=27953] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref>
 
== Izvori ==
{{izvori}}
 
Brzina hlapljenja ovisi o temperaturi i [[parcijalni tlak|parcijalnom tlaku]] pare u okolini. U [[meteorologija|meteorologiji]] se količina [[vodena para|vodene pare]] u [[atmosfera|atmosferi]] opisuje dvjema fizikalnim veličinama: [[relativna vlažnost zraka|relativnom vlažnosti zraka]] i [[apsolutna vlažnost zraka|apsolutnom vlažnosti zraka]].
 
{{mrva-fiz}}
[[Kategorija:Termodinamika]]