Marin Držić: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Oznake: mobilni uređaj m.wiki |
Oznake: mobilni uređaj m.wiki |
||
Redak 8:
U prosincu 1545. Držić stupa kao komornik u službu [[austrija|austrijskog]] pustolova, grofa Christopha Rogendorfa. Odlazi s njime u [[Beč]], gdje ostaje do polovice travnja 1546. godine. U [[Dubrovnik]] se vraća polovicom svibnja. U kolovozu iste godine Rogendorf ponovno stiže u [[Dubrovnik]]. Držić ponovno stupa u njegovu službu, ovoga puta kao prevodilac i pravi mu društvo na putu u [[Carigrad]], gdje ga napušta i potkraj [[1546]]. vraća se u [[Dubrovnik]]. Odbacivanje službe tumači pred dubrovačkim vlastima domoljubnim razlozima - prisutnošću u grofovu okruženju sina dubrovačkog prognanika Miha Bučinčića, koji je ocrnjivao [[Dubrovačka republika|Republiku]]. Prije svibnja [[1550]]. Držić prima svećenički blagoslov. Godine [[1553]]. biva izabran za službenika u uredu za [[sol]]. [[1556]]. odbacuje prijedlog da ponovno preuzme tu službu. Tijekom čitava Držićeva života provlači se motiv materijalnih teškoća, velik dio posvećenih mu dokumenata, počinjući od [[1535]]. i završavajući s [[1562]]. godinom, govori o raznovrsnim novčanim obvezama, kao i uzimanim i na vrijeme neisplaćivanim dugovima.
U prosincu 1562. stiže u [[Venecija|Veneciju]], gdje se [[1563]]. spominje kao kapelan venecijanskog nadbiskupa. Iste godine pronalazimo ga u [[Dubrovnik]]u. U travnju ili svibnju [[1566]]. stiže u [[Firenca|Firencu]]. Ovdje upućuje četiri pisma Cosimu Mediciju i jedno pismo njegovu sinu Francescu. U njima predlaže da se svrgne, prema njegovu mišljenju, nesposobna i neodgovorna vlast u [[Dubrovnik]]u i ocrtava plan budućeg ustroja [[Dubrovačka republika|Republike]] u kojoj bi plemići trebali dijeliti vlast s predstavnicima puka pod protektoratom Medicija. Radi realizacije tih ciljeva moli, između ostalog, za financijsku pomoć i neveliku vojnu potporu. Ne dobivši odgovora, napušta [[Firenca|Firencu]]. Umire u [[Venecija|Veneciji]] 2. svibnja [[1567.]] godine i biva tamo pokopan u crkvi sv. Ivana i sv. Pavla. Živopisni piščev lik, brojne bjeline u njegovoj biografiji, a prije svega urotnička pisma pronađena [[1938]]. god., bili su razlog što je Držićeva biografija izazivala različite hipoteze i spekulacije i postala predmetom suprotstavljenih interpretacija. U ekstremnim inačicama Držićev lik ocrtava se ili kao lik neodgovornog pustolova koji neprestance trči za novcem, ili kao lik pobunjena plebejca koji se bori za bolji, pravedniji svijet.
== Stvaralaštvo ==
| |||