Bulcsú László: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Mjesto smrti, izvor.
Redak 8:
| mjesto_rođenja = [[Čakovec]]
| smrt = [[4. siječnja]] [[2016.]]
| mjesto_smrti = [[ZagrebČabraji]] kod [[Križevci|Križevaca]]
| nacionalnost = [[Hrvati|Hrvat]]
| poznat_po =
Redak 14:
}}
 
'''Bulcsú László'''{{fusg|1}} ([[Čakovec]], [[9. listopada]] [[1922.]] − [[ZagrebČabraji]] kod [[Križevci|Križevaca]], [[4. siječnja]] [[2016.]]), bio je [[Hrvatska|hrvatski]] je [[jezikoslovac]], [[prevoditelj]] i [[Informatologija|informatolog]] koji je govorio 40 jezika. Po ocu je [[Mađari u Hrvatskoj|Mađar]], a po majci [[Hrvati|Hrvat]].<ref name="Babić">[[Stjepan Babić]], ''Hrvatski jučer i danas'', [[Školske novine]], Zagreb, 1995., str. 259. − 260., ISBN 953-160-052-X</ref> Bio je poznat kao veliki borac protiv [[tuđica]] (posebice [[Anglizam|anglizama]] i balkanskih riječi) u [[Hrvatski jezik|hrvatskome jeziku]], "hrvatski [[Bogoslav Šulek|Šulek]] naših dana" ([[Stjepan Babić|S. Babić]]).<ref name="Babić"/> Njegovim radom i utjecajem pojavljuju se novi naraštaji hrvatskih jezikoslovaca oslobođenih zabludâ [[mladogramatičari|mladogramatičarske]] ("mladoslovničarske") jezikoslovne škole.<ref name="Babić"/>
 
== Životopis ==
Bulcsú László rodio se je u Čakovcu 1922. godine. Nakon studija [[elektrotehnika|elektrotehnike]] u Budimpešti, na [[Sveučilište u Zagrebu|Sveučilištu u Zagrebu]] studirao je [[Slavistika|slavistiku]] i diplomirao [[1952.]] godine. Jedno vrijeme radio je kao profesor u [[sinj]]skoj [[gimnazija u Sinju|gimnaziji]].<ref name="Forum">''[[Slobodna Dalmacija]]'', prilog Forum, ''Strančari niesu za pitanja jezika nadležni'', (razgovor s prof. Bulcsúom, razgovarao Josip Danolić), 8. studenoga 1994., str. 2. − 3.</ref> Ondje je išao "da bi na izvoru crpao uzorni zapadnohercegovački govor što ga u junačku Cetinsku krajinu izbjeglice izpod osmanlijskog zuluma donieše".<ref name="Forum"/> Kao učenik i asistent [[Stjepan Ivšić|Stjepana Ivšića]] te poznavatelj mnogih jezika, od [[1955.]] godine bio je zaposlen na [[Filozofski fakultet u Zagrebu|Filozofskome fakultetu]], gdje je do umirovljenja (1993.) i poslije, na različitim katedrama, predavao slavistiku, [[rusistika|rusistiku]], [[opće jezikoslovlje]] i [[informatologija|informatologiju]].<ref>[http://www.ffzg.hr/oling/povijest.html Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Povijest − Odsjek za lingvistiku], preuzeto 10. lipnja 2013.</ref> Od [[1964.]] do [[1970.]] godine predavao je slavistiku na sveučilištima u [[SAD]]-u ([[Sveučilište Indiana]],<ref>{{eng oznaka}} [http://webapp1.dlib.indiana.edu/iubot/view?docId=1964-04-24&chunk.id=d1e116&toc.depth=100&brand=iubot Indiana University: Indiana University Board of Trustees Minutes, 1964]:{{citat2|Appointment of Visiting Faculty Members: 4.(c) Dean Merritt presented recommendations for the following appointments of visiting faculty members: (…) (5) Bulcsu Laszlo as Visiting Assistant Professor in the 1964 Linguistic Institute of the Graduate School for the period June 17 to August 14, 1964, (…)}}, preuzeto 19. lipnja 2013.</ref> [[Sveučilište u Chicagu]], [[Sveučilište Yale]]).<ref name="ffzg.unizg.hr">[http://www.ffzg.unizg.hr/files/004252_2.doc ffzg.unizg.hr: Plan i program poslijediplomskog studija informacijskih znanosti, Zagreb, veljača 2006.], str. 54., preuzeto 19. lipnja 2013.</ref> Doktorirao je [[1986.]] godine na Sveučilištu u Chicagu s temom ''An Information Science Approach to Slavic Accentology''.<ref name="ffzg.unizg.hr"/><ref>{{eng oznaka}} [http://slavic.uchicago.edu/current-students/laszlo The Department of Slavic Languages and Literatures: Bulcsu Laszlo], uchicago.edu, pristupljeno 5. siječnja 2016.</ref> Bavio se [[algebarska lingvistika|algebarskom lingvistikom]], bio jedan od pionira [[strojno prevođenje|strojnoga prevođenja]] i inoviranja jezikoslovnih studija; na Zagrebačkom je sveučilištu zasnovao informatiku u humanističkim područjima i među prvima započeo računalnu obradbu hrvatskih tekstova. Među ostalim bavio se [[filologija|filološkim]] tumačenjem i jezikoslovnom raščlambom [[Asirci|asirske]] [[klinopis]]ne književnosti, pa je preveo s izvornika niz temeljnih spisa drevne [[Mezopotamija|mezopotamske]] književnosti. László je kao pokretačka snaga ''[[Zagrebački lingvistički krug|Zagrebačkoga lingvističkoga kruga]]'' (u početku: ''Krug mladih slavista''<ref name="Babić"/>) presudno utjecao na oblik hrvatskoga jezikoslovlja. Ustrojio je dvogodišnji studij društveno-humanističke informatike i četverogodišnji studij informacijskih znanosti na Filozofskome fakultetu i bio voditeljem Katedre i pročelnikom Odsjeka.<ref name="ffzg">[http://infoz.ffzg.hr/INFuture/2007/pdf/7-13%20Lasic-Lazic%20&%20Laszlo%20&%20Laszlo,%20Konceptualna%20i%20primijenjena%20okosnica%20studija%20informacijskih%20znanosti.pdf Jadranka Lasić-Lazić, Marija László, Bulcsú László, ''Konceptualna i primijenjena okosnica studija informacijskih znanosti na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu'', str. 589.] Pregledni članak, ffzg.hr, preuzeto 20. lipnja 2013.</ref> Od [[1992.]] godine i osnutka Katedre za algebarsku i računalnu lingvistiku na Odsjeku za opću lingvistiku do umirovljenja, [[1993.]] godine, bio je njezinim predstojnikom.<ref name="ffzg-Povijest-Odsjeka">[http://www.ffzg.unizg.hr/oling/?page_id=30 Povijest Odsjeka], ffzg.hr, preuzeto 11. kolovoza 2015.</ref> Nakon umirovljenja nastavio je honorarno predavati na Odsjeku za opću lingvistiku i orijentalne studije (od [[2000.]] godine Odsjeku za lingvistiku).<ref name="ffzg-Povijest-Odsjeka"/>
 
Umro je 4. siječnja 2016. godine u Čabrajima kod Križevaca a [[urna]] mu je položena na groblju u Križevcima.<ref>[[August Kovačec|Kovačec, August]]. ''Bulcsú László. Čakovec, 9. X. 1922. — Čabraji kod Križevaca, 4. I. 2016.'' // ''Filologija'', br. 65, (2016.), str. 167. - 174., {{Hrčak|id=227210}}, str. 167.</ref>
 
== Stručni rad ==