Razlika između inačica stranice »Srbi«

Dodana 2 bajta ,  prije 3 godine
m
bez sažetka
(ažuriranje)
m
Najveća pojedinačna od tih [[Migracija (sociologija)|migracija]] je bila ona iz [[1690]]., kada Srbi pod vodstvom patrijarha Crnojevića stižu u [[Panonska nizina|Panoniju]] (Austrijsko carstvo). Ponovno oživljavanje srpske države počinje Prvim srpskim ustankom protiv Turaka ([[1804]]. - [[1813.]]) koji je poveo [[Karađorđe|Karađorđe Petrović]]. Srbija polako jača. Godine [[1815]]. ona postaje kneževina, a [[1882.]] kraljevina pod vodstvom dinastije Obrenovića. Tijekom Karađorđeve dinastije ([[1903.]] - [[1945.]]) Srbija se već sastoji od Stare Srbije, Kosova i Makedonije koju preotima Turskoj [[1912.]]. Nakon [[sarajevski atentat|Ferdinandovog ubojstva]] ([[28. lipnja]] [[1914.]]) u [[Sarajevo|Sarajevu]] [[Austro-Ugarska|Austro-ugarsko carstvo]] - otkrivši da je [[atentat]] organiziran od zapovjednika Srbijanske tajne službe - objavljuje [[rat]] [[Kraljevina Srbija|Kraljevini Srbiji]], čime počinje [[Prvi svjetski rat]].
 
Godine [[1918.]] dolazi do ujedinjenja Kraljevine Srbije (koja je nekoliko dana ranije anektirala [[Kraljevina Crna Gora|Kraljevinu Crnu Goru]]) s [[Država Slovenaca, Hrvata i Srba|Državom Slovenaca, Hrvata i Srba]]. Novonastala država dobiva ime Kraljevina Srba, [[Hrvati|Hrvata]] i [[Slovenci|Slovenaca]], koje će [[1929.]] biti promjenjenopromijenjeno u [[Kraljevina Jugoslavija]]. Ta multietnička i multiregionalna tvorevina predstavljala je ostvarenje srpske državne ideje političkog ujedinjenje srpskoga naroda i zemalja, što je bitni element u ideologiji kako Srba u [[Srbija|Srbiji]], tako i Srba iz [[Hrvatska|Hrvatske]].
 
Početkom [[1990-ih|90. godina]] srpski političari, uz potporu većine naroda izraženu i na izborima, ne žele prihvatiti osamostaljenje bivših [[republika]] i raspad [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavije]], što je dovelo do [[Rat u Sloveniji|rata u Sloveniji]] ([[1991.]]), [[Domovinski rat|rata u Hrvatskoj]] (1991. - [[1995]].) i [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] ([[1992]]. - 1995.).
===Vjerovanja===
 
Srbi [[Srednji vijek|srednjeg vijeka]] poprimili su [[kršćanstvo]] i zadržali ga do danas. Računa se da je 95% Srba 1991. godine pripada istočnoj pravoslavnoj crkvi. U narodu su se ipak održala do naših dana stara [[poganstvo|poganska]] [[Slaveni|slavenska]] vjerovanja, kao [[kult predaka]] i vjerovanje u život poslije [[smrt]]i. [[Zadušnice]], dani kada se posjećuju [[grob]]ovi i pale [[Svijeća|svijeće]] [[duša]]ma pokojnih, i donosi im se [[hrana]] i [[piće]], vjerovanje u urokljive oči, [[vampir]]e, [[vještica|vještice]] i nečiste objekte očuvao se također još kod starije [[Populacija|populacije]]. [[Rođenje]], [[brak]] i smrt kod Srba su najznačajninajznačajniji događaji u ljudskom životu. Do nedavnih vremena vjerovalo se da su rođenje i smrt, prelazak iz jednog svijeta u paralelni i nazad. Smrt znači rođenje u drugom i vice versa.
 
===Hrana i piće===
 
Glavnina stanovništva Srbije, ona ruralna, sve donedavno provodila je život na mjestu rođenja, baveći se [[poljoprivreda|poljoprivredom]], [[voćarstvo]]m i [[stočarstvo]]m. Većina hrane porijeklom je od domaće proizvodnje. [[Kruh]] se proizvodio sa ili bez [[kvasac|kvasca]] ([[pogača]]) za posebne prigode. U starija vremena uobičajen je bio [[kruh]] od [[kukuruz]]nog brašna (proja) a izrađivao se i od [[Ječam|ječma]], [[Proso|prosa]] i [[raž]]i. Jela kao što su, inače omiljena, [[sir]], [[kajmak]], kuhana [[jaja]] ili [[šunka]], poslužuju se kao hors d'oeuvres ("meze"), hladna predjela uz druženje, odnosno onako, kad netko svrati. Uz ovo se obično popije šljivova rakija ([[šljivovica]]), što je veoma poznato i omiljeno i u [[Lika|Lici]] i [[Slavonija|Slavoniji]]. Od poljoprivrednih proizvoda uzgajaju [[grah]], [[krumpir]], [[Crveni luk|luk]], [[kupus]], [[Rajčica|rajčicu]] i [[Paprika|papriku]]. Od poznatijihhpoznatijih jela tu su '[[sarma]]', koja se priprema kuhanjem mljevenog mesa umotanog u list [[kupus]]a, nadalje poznata im je 'srpska salata' sa mnogo rajčice, paprike, sira i [[Crveni luk|luk]]a. U području Dunava značajnija je upotreba [[Riba|ribe]] u [[Prehrana|prehrani]], a ime si je stekla i '[[alaska čorba]]' (nastalo od alasi =riječni ribari). Razne vrste [[pita (hrana)|pita]], slanih i slatkih, također se često nađu na [[stol]]u, a osobito je na cijeni '[[gibanica]]'.
 
==[[Odjeća]]==