Nicolae Ceaușescu: razlika između inačica

{{Infookvir političar

|ime= Nicolae Ceauşescu

|datum smrti= [[25. prosinca]] [[1989]].

|malaslika=

|opis male slike=

|stranka= [[Komunistička partija Rumunjske]]

|potpis=

|zanimanje=

|fusnote=

|vjera=

}}

 

Rođen je u selu [[Scorniceşti]], [[Rumunjska]] [[26. siječnja]] [[1918]]. godine. S 11 godina odlazi u [[Bukurešt]], gdje radi kao obućarski šegrt.

 

Godine [[1932.]] pridružio se tada ilegalnoj [[KPR|Komunističkoj partiji Rumunjske]], i kao njen aktivist nekoliko puta je uhićivan tijekom [[1933.]] i [[1934.]] godine. Zahvaljujući tome, u njegovom policijskom dosjeu stajalo je da je ''"opasan komunistički agitator"'' i ''"aktivan distributor komunističke i antifašističke propagande"''. Tada se povukao u ilegalu, no [[1936.]] godine je uhićen i poslan na dvogodišnju robiju u [[zatvor Doftana]].

[[Datoteka:Elena Ceausescu portrait.jpg|thumb|180px|lijevo|[[Elena Ceaușescu|Elena Petrescu]], Ceauşescuova supruga.]]

 

 

{{dvostruka slika|desno|Flag of Romania (1965-1989).svg|230|Coat of arms of the Socialist Republic of Romania.svg|140|<center>Zastava i grb SR Rumunjske.</center>}}

Tri dana nakon smrti Gheorghiu-Deja u ožujku [[1965.]] godine, Ceauşescu je postao [[Generalni sekretar]] Rumunjske radničke partije. Jedan od njegovih prvih poteza bio je da partiju preimenuje u [[Komunistička partija Rumunjske]], a da službeni naziv države, umjesto [[Narodna Republika Rumunjska]], bude - [[Socijalistička Republika Rumunjska]]. Godine [[1967.]] još više učvršćuje svoju vlast, postavši predsjednik Državnog komiteta.

Godine [[1972.]] Ceauşescu je započeo program sistematizacije. Promoviran kao način da se izgradi ''"višestrano razvijeno socijalističko društvo"'', program rušenja, raseljavanja i ponovne gradnje započet je najprije na selu, a kulminirao je pokušajem da se potpuno preoblikuje i sam glavni grad. Više od petine centralnog dijela Bukurešta, uključujući i crkve i povijesne zgrade, porušeno je tijekom 80-tih godina, kako bi Ceauşescu izgradio grad po svojoj zamisli. [[Palača naroda]] (''"Casa Poporului"''), sada zgrada Parlamenta, druga je po veličini zgrada na svijetu (posle američkog [[Pentagon]]a). Kao dio svojih programa "urbanizacije" i "industrijalizacije", Ceauşescu je planirao rušenje mnogih sela i raseljavanje seljaka po gradovima. Vjerojatno su u sprječavanju ovakvih nauma veliku ulogu odigrali projekti nevladinih organizacija ''"Bratska sela"'', kojima su uspostavljane veze između europskih i rumunjskih ruralnih zajednica.

 

Godine [[1966.]] Ceauşescu je zabranio kontracepciju i namjerne pobačaje, a uvedene su i druge mjere radi povećanja prirodnog priraštaja, kao što je poseban porez u iznosu 10-20% prihoda koji su plaćali pojedinci bez djece stariji od 25 godina, oba spola, bez obzira jesu li u braku ili ne. Pobačaj je bio dozvoljen jedino u slučajevima kada je žena starija od 42 godine, ili je već majka četvoro (kasnije petoro) djece. Majke sa najmanje petoro djece dobivale su značajne beneficije, dok su one s najmanje desetoro djece proglašavane "heroj-majkama", dobivale su zlatnu medalju, automobil na poklon, besplatan prijevoz željeznicom, i sl.; međutim, samo je nekoliko žena ovo zaista i ostvarilo - u praksi, prosječna rumunjska obitelj ima 2-3 djece.<ref>[http://www.country-studies.com/romania/demographic-policy.html Demografska politika komunističke Rumunjske, studija američke Kongresne biblioteke]</ref> Štoviše, zbog podvrgavanja ilegalnim pobačajima, mnogo žena je umrlo ili je trajno obogaljeno.<ref>[http://www.sustainabilityinstitute.org/dhm_archive/index.php?display_article=vn318cohort_of67ed]</ref>

 

Istovremeno, zbog rastućeg broja razvoda, vlasti su maksimalno zakomplicirale proceduru rastave - brak se mogao poništiti samo u izuzetnim slučajevima. Do kraja 1960-ih godina povećan broj stanovnika pratilo je rastuće siromaštvo i sve veći broj beskućnika i djece siročadi u urbanim oblastima. Ovo je, u kombinaciji sa nekontroliranim napuštanjem djece, doprinijelo epidemiji [[AIDS]]-a krajem 1980-ih godina. Stvari je još više pogoršalo uporno odbijanje režima da prizna postojanje bolesti i omogući provođenje [[HIV]] testova.

 

[[Datoteka:CeausescuKim1971.jpg|300px|mini|Nicolae Ceauşescu i sjevernokorejski vođa [[Kim Il-Sung]] [[1971.]] godine.]]

Godine [[1978.]] visoki dužnosnik Rumunjske tajne policije Securitate, [[Ion Mihai Pacepa]] pobjegao je u [[SAD]]. General po činu, bio je najviši časnik koji je ikad pobjegao iz sovjetskog bloka tijekom [[Hladni rat|Hladnog rata]].<ref>Ion Mihai Pacepa,

Kako bi spriječio nove izdaje nakon Pacepinog bijega, Ceauşescu je na važne pozicije u vlasti ubacio i svoju suprugu Elenu i druge članove obitelji.

 

[[Datoteka:Ceausescu and Nixon 3.jpg|mini|350px|lijevo|[[Gerald Ford]], američki predsjednik [[Richard Nixon]] i Nicolae Ceaușescu u rumunjskom veleposlanstvu [[1973.]] godine.]]

Rumunjska je pod Ceaușescuom bila četvrti izvoznik oružja u Europi. Međutim, brojni Ceaușescuovi potezi ukazivali su na to da je priželjkivao [[Nobelova nagrada za mir|Nobelovu nagradu za mir]]. Zbog ostvarenja tog cilja, činio je značajne napore da se nametne kao posrednik između [[PLO|Palestinske oslobodilačke organizacije]] ([[PLO]]) i [[Izrael]]a. Organizirao je i uspjeli referendum za smanjenje Rumunjske vojske za 5%; održavao je velike skupove za mir, pa čak napisao i pjesmu na tu temu.

[[Francuska]] je Ceaușescua odlikovala Medaljom časti.

 

[[Datoteka:BrezhnevCeausescu.gif|okvir|Nicolae Ceauşescu i sovjetski vođa [[Leonid Iljič Brežnjev]] na sastanku tijekom [[1970-ih]] godina]]

Usprkos sve jačem totalitarizmu, Ceauşescuova politička samostalnost od [[SSSR]]-a i njegova osuda invazije na [[Čehoslovačka|Čehoslovačku]] 1968. godine privukli su pažnju zapadnih sila koje su ga smatrale antisovjetskim vođom, pa su ga financirale nadajući se da će time izazvati raskol u [[Varšavski pakt|Varšavskom paktu]]. Ti zajmovi, međutim, nisu bili baš najpovoljniji - više od 13 milijardi [[dolar]]a kredita za financiranje programa ekonomskog razvoja, potpuno je financijski iscrplo zemlju. Pokušavajući popraviti stanje, Ceauşescu je odlučio da u potpunosti eliminira vanjski dug. Raspisao je referendum za promjenu Ustava, čime bi ubuduće bilo zabranjeno bilo kakvo vanjsko zaduživanje. Na referendumu je dobio skoro stopostotnu podršku stanovništva.

Dug je u potpunosti otplaćen u ljeto [[1989.]] godine, nekoliko mjeseci prije svrgavanja Ceauşescua sa vlasti.

 

[[Datoteka:Nicolae Ceaucescu 1978.jpg|mini|lijevo|250px|Nicolae Ceauşescu i američki predsjednik [[Jimmy Carter]] [[1979.]] godine]]

Ceauşescuova staljinistička kontrola nad svim aspektima vjerskog, obrazovnog, privrednog, društvenog i građanskog života<ref>Tănase, str. 24-25</ref> sve više je otežavala situaciju u zemlji. Godine [[1987.]] dogodio se neuspješan pokušaj štrajka u [[Braşov]]u - vojska je zauzela tvorničke pogone i ugušila radničke demonstracije.

Tijekom [[1989.]] godine Ceauşescu je bio još izoliraniji od ostalog komunističkog svijeta - u kolovozu [[1989.]] godine zalagao se za održavanje summita na kome bi se raspravljalo o problemima istočnoeuropskog komunizma i ''"branio socijalizam"'' u ovim zemljama, ali njegov prijedlog su odbacile članice Varšavskog pakta i Kina. Pad [[Berlinski zid|Berlinskog zida]] i smjenu svog južnog kolege, bugarskog vođe [[Todor Živkov|Todora Živkova]] u studenom [[1989.]] Ceauşescu nije vidio kao nagovještaj opasnosti po svoj položaj posljednjeg komunističkog vođe u Istočnoj Europi.

 

Tijekom [[1989.]] godine Ceauşescu je pokazivao znakove potpunog odbijanja sagledavanja realnosti. Dok je zemlja prolazila kroz izuzetno težak period, a narod provodio sate u dugim redovima za kruh ispred praznih prodavaonica, on je na državnoj televiziji prikazivan u trgovinama prepunim hrane kako veliča ''"visok životni standard"'' koji je omogućio svom narodu. U drugoj polovini [[1989.]] godine u TV dnevnicima izlistavani su [[kolhoz]]i sa tobožnjim rekordnim prinosima, što je bilo suprotno od nestašica koje su tada osjećali obični građani.

 

Neki su mu, misleći da je Ceauşescu neobavješten o tome što se događa u zemlji, pokušali dostaviti peticije i žalbe prilikom njegovih brojnih posjeta raznim krajevima zemlje. Međutim, kad god bi dobio pismo, odmah bi ga prosljeđivao ljudima iz osiguranja. Vjerojatno će zauvijek ostati nepoznato da li je ikad pročitao neko od tih pisama. Narod je snažno obeshrabrivan da mu se direktno obraća; u protivnom, moglo je doći do vrlo loših konsekvenci po prekršiteljce od strane tajne policije.

 

[[Datoteka:Propaganda poster Ceausescu.jpg|mini|200px|Rumunjska [[1986.]] godine. U pozadini se vidi poster koji slavi 65 obljetnicu osnivanja KPR i režim Nicolaea Ceauşescua.]]

Ceauşescuov režim srušen je nakon serije krvavih događaja u [[Temišvar]]u i [[Bukurešt]]u tijekom prosinca [[1989.]] godine.

Prekinut TV prijenos "skupa podrške" i Ceauşescuova senilna reakcija na događaje od prethodnog dana, učinili su da se do jutra [[22. prosinca]] protesti prošire na sve veće gradove u zemlji. Ceauşescu je preuzeo vodstvo nad vojskom poslije sumnjive smrti dotadašnjeg ministra obrane [[Vasilea Milea|Vasilea Mileae]]. Još se jednom pokušao obratiti masi okupljenoj ispred CK, ali su ga u tome spriječili protestanti koji su provalili vrata zgrade, ovog puta neosigurana vojskom i policijom. Bračni par Ceauşescu sa vrha zgrade pobjegao je helikopterom, što će se pokazati kao pogrešna odluka (s obzirom da su kroz podzemne tunele mogli pobjeći mnogo sigurnije).

 

I dalje su kontroverzna tumačenja događaja iz prosinca [[1989.]] godine. Mnogi upućeni, uključujući i Filipa Teodorescua, u to vrijeme visokog časnika Securitate, navode da je grupa generala-zavjerenika iz Securitate tada iskoristila priliku da izvrši [[državni udar]]. Drugi, pak, iznose konkretnije tvrdnje o prirodi zavjere. Tako pukovnik Burlan zastupa stav da je državni udar pripreman još od [[1982.]] godine i da je prvobitno planirano da bude izveden tijekom novogodišnje proslave, ali da je razvoj događaja diktirao promjenu plana i prilagođavanje novoj situaciji. Ostaje u domeni špekulacija je li postojala još neka zavjera da se izvrši državni udar, i ako je, tko je sve bio umješan. Postoje dvije moguće varijante: da su ova događanja jednostavno bila kombinacija prvobitne revolucionarne energije i konfuzije koja je nastala ili da su pojedinci iz vojske jednostavno iskoristili priliku koja im se ukazala tijekom masovnih protesta da prigrabe vlast za sebe.

 

Grob Ceauşescuovih, službeno, ne postoji. Na grobnici gdje su pokopani stoje imena dva generala s datumom smrti koji odgovara datumu smrti bračnog para Ceauşescu. Država je odbila sve zahtjeve obitelji i sljedbenika da se posmrtni ostaci prenesu u neki mauzolej ili crkvu i da im se grob obilježi.

 

[[Datoteka:TimbruNicolaeCeausescu.png|mini|200px|Poštanska marka koja slavi Ceauşescua.]]

Ceauşescuovi imaju jednog posvojenog sina, Valentina Ceauşescua (njega su usvojili da bi dali primjer sunarodnjacima kako se treba brinuti za siročad, kojih je u Rumunjskoj bilo jako puno), kćerku Zoiu ([[1950.]] - [[2006.]]) i sina Nicua ([[1951.]] - [[1996.]]). Kada su mu umrli roditelji, Ceauşescu je naredio izgradnju crkve na čijim su zidovima bili oslikani njihovi portreti .

Hvaljenje i veličanje Ceauşescua u medijima zabranjeno je zakonom.

 

*''Izvještaj o zajedničkoj svečanoj sjednici CK KP Rumunjske, Nacionalnog vijeća Socijalističkog fronta jedinstva i Velike narodne skupštine: Obilježavanje 60-godišnjice stvaranja unitarne Rumunjske nacionalne države'', 1978.

*''Najveći problemi našeg vremena: iskorjenjavanje nerazvijenosti, povezivanje država, izgradnja novog međunarodnog ekonomskog poretka'', 1980.

*''Istoria poporului Român în concepţia preşedintelui'', 1988.

 

{{izvori}}

 

*''Mic Dicţionar Enciclopedic'' ("Мali enciklopedijski rječnik"), 1978.

* Edward Behr, ''Kiss the Hand you Cannot Bite'', ISBN 0679401288

* Filip Teodorescu, et.al., [http://en.wikisource.org/wiki/Stenograma_sedintei_de_audiere_din_14_decembrie_1994 Extracts from the minutes of a Romanian senate hearing, 14 December 1994], featuring the remarks of Filip Teodorescu.

 

{{commons}}

* [http://www.ceausescu.org/ Ceauşescu Nicolae - Rumunjska u komunizmu]