Razlika između inačica stranice »Razgovor:Dubrovački srbokatolički pokret«

bez sažetka
 
Nacije jesu postojale, ali ne u istom obliku. U svakom slučaju prije 19. stoljeća, samo što im je važnost izrazito narasla u 19. stoljeću. Pojava t.zv. Srba-katolika nije nastala prirodnim putem. Ima korijene u velikosrpskoj propagandi,(pisali o tome Stančić, Banac i dr., vidi u članku) ali i u vidu otpora austro-ugarskoj politici [http://www.slobodnadalmacija.hr/novosti/hrvatska/clanak/id/156882/pitanje-boskovica-dr-nikola-tolja-posrbljenje-dubrovcana-bio-je-cin-otpora-becu-i-pesti]. [[Suradnik:Kubura|Kubura]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Kubura|razgovor]])</small> 22:07, 28. veljače 2017. (CET)
 
::Uopće ne sumnjam u to da se većina Dubrovčana i tada i sada smatrala Hrvatima, no opet, ahistorički je reći da su neke nacije nastale "prirodno", dok su druge "neprirodne". Nekakav je konsenzus u historiografiji da nacije ''nisu postojale'' prije 17.-18. stoljeća u zapadnoj Europi, a da su se u istočnoj Europi formirale tek tijekom 19. stoljeća. (Možemo se posavjetovati i s Antom Starčevićem oko toga.) I prije toga su postojale različite etničke skupine, ali to nikako nije ista stvar. Možda je argument za "neprirodnost" to što se Srbi-katolici nisu uspjeli održati u nekom smislenom obliku, no onda bi se komotno moglo reći i da su Hrvati-pravoslavci, primjerice, "neprirodni". No tako nešto, s razlogom, nikome ne pada na pamet.
 
::Sasvim su mi razumljivi i razlozi zbog kojih su neki Dubrovčani tog vremena i posegnuli za srpskim nacionalizmom kao protutežom austrijskom centralizmu, no to zapravo ništa ne mijenja. 19. je stoljeće, kako smo utvrdili, bilo period formiranja i razvoja nacija na ovim prostorima; u to su vrijeme nastajali razno-razni nacionalistički projekti, što je sasvim očekivano s obzirom na tadašnju nedefiniranost nacionalnih granica i njihovih odrednica. Sjetimo se samo Draškovićeve Velike Ilirije, Karadžićevog ''Kovčežića'', pravaških težnji za pripajanjem Bosne i Hercegovine i tamošnjih 'muslimanskih Hrvata' itd. Tada su bile vrlo žive rasprave o tome jesu li svi južnoslavenski katolici, pravoslavci i muslimani jedan narod ili dva-tri različita naroda; jesmo li svi Hrvati, Srbi ili Jugoslaveni... No svim je tim idejama zajedničko to što su ih ponajprije gurali određeni intelektualni krugovi, odnosno građanska klasa, dok su ih nacionalno nedefinirane seljačke mase tek usvajale kao svoje. Uzmemo li to u obzir, srbokatolički pokret nije bio ništa "neprirodniji" od hrvatskog, srpskog, jugoslavenskog, poljskog ili ukrajinskog nacionalnog pokreta.
 
::Uglavnom, u skladu s navedenim i dalje bih molio da se te rečenice izmijene u nešto neutralnije. Mislio sam da je moja konstrukcija u redu, ali tome, čini se, nije tako. [[Suradnik:JCamatte|JCamatte]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:JCamatte|razgovor]])</small> 22:48, 28. veljače 2017. (CET)
117

uređivanja