Inačica od 28. veljače 2014. u 10:01 uredi El hombre (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici, Ophoditelji 17.446 edits Nema sažetka uređivanja ← Starija izmjena		Inačica od 1. ožujka 2017. u 10:19 uredi ukloni ovu izmjenu El hombre (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici, Ophoditelji 17.446 edits m →‎Povijest Novija izmjena →
Redak 8: Prije no što je dovršena, [[Francuska revolucija\|revolucionarna]] vlada koja je kontrolirala Pariz, oduzela je sve religijske predmete kako bi osigurala sredstva za javne radove. Umjesto da prodaju crkvu, kako su prvotno bili namjerili, odlučili su ipak da ga načine "Hramom Slave" za sahranu "Heroja slobode". Za vrijeme [[Napoleon]]a ([[1799.]]-[[1814.]]) građevina je ponovno posvećena kao [[katolička crkva]] i kao takva služila je i za kralja [[~~Kralj~~ Luj- Filip, kralj Francuza\|Luja-Filipa]] ([[1830.]]-[[1834.]]) i [[Napoleon III.\|Napoleona III.]] ([[1852.]]-[[1870.]]). Nakon čega je proglašena neopredijeljenim hramom – ''Panthéon''. Godine [[1851.]] zgrada je korištena kao [[laboratorij]] za [[Fizika\|fiziku]], gdje je fizičar [[Léon Foucault\|Jean-Bernard Foucault]] dokazao svoju teoriju da se zemlja vrti oko svoje osi u pravcu kazaljke na satu mjereći uvijanje [[oratorij]]a ispod kupole. Godine [[1995.]] pepeo [[Marie Curie]], dobitnice [[Nobelova nagrada\|nobelove nagrade]] za [[Kemija\|kemiju]] [[1911.]] godine, premješteni su u ovaj "spomenik velikim Francuzima", postavši tako prva žena koja je tu sahranjena.

Panteon u Parizu: razlika između inačica