Tadija Smičiklas: razlika između inačica

Tadija Smičiklas rođen je u Reštovu 1843. godine. Školovao se u obližnjim [[Sošice|Sošicam]]a, nakon čega je pohađao [[Klasična gimnazija u Zagrebu|Klasičnu gimnaziju]] u Zagrebu koju je završio 1863. godine.<ref name="HRT">[http://www.hrt.hr/arhiv/ndd/10listopad/1001%20Smiciklas.html HRT] Tadija Smičiklas - hrvatski povjesničar (pristupljeno 4. lipnja 2016.)</ref> <ref>Koprek, Ivan, Thesaurus Archigymnasii, Zbornik radova u prigodi 400. godišnjice Klasične gimnazije u Zagrebu (1607. - 2007.), Zagreb, 2007., str. 915., ISBN 978-953-95772-0-7</ref> U [[Grkokatoličanstvo|Grkokatoličko]] sjemenište na Gornjem gradu je primljen, ali je maturirao kao laik, jer je napustio sjemenište da bi se posvetio profesorskom zvanju.<ref name="HRT" /> Od [[1863.]] do [[1864.]] godine bio je profesorom povijesti i hrvatskog jezika u osječkoj gimnaziji. [[1864.]] godine studirao je [[povijest]] i [[zemljopis]] u [[Prag]]u a [[1865.]] povijest u [[Beč]]u.<ref name="he">[http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=56776 Hrvatska enciklopedija: Smičiklas, Tadija], pristupljeno 4. siječnja 2016.‎</ref> Diplomirao je povijest na [[Sveučilište u Beču|SveučilištUSveučilištu u Beču]] [[1969.]] godine. Nakon studija bio je profesorom [[povijest]]i i [[Hrvatski jezik|hrvatskoga jezika]] na riječkoj gimnaziji ([[1870.]]-[[1873.]]), a od 1873. do 1881. godine bio je profesorom na Velikoj[[Klasična gimnazija u Zagrebu|Klasičnoj gimnaziji]] u Zagrebu.<ref name="he" /><ref>Koprek, Ivan, Thesaurus Archigymnasii, Zbornik radova u prigodi 400. godišnjice Klasične gimnazije u Zagrebu (1607. - 2007.), Zagreb, 2007., str. 898., ISBN 978-953-95772-0-7</ref> [[1882.]] godine postao je redovitim profesorom na Katedri hrvatske povijesti i pomoćnih povijesnih znanosti [[Filozofski fakultet u Zagrebu|Filozofskoga fakulteta]] u Zagrebu.<ref name="he"/> Godine [[1883.]] izabran je redovitim članom [[HAZU|JAZU]].<ref name="he"/><ref name="mh">[http://www.matica.hr/knjige/autor/539/ Matica hrvatska: Autori. Tadija Smičiklas], pristupljeno 4. siječnja 2016.‎</ref> Studijske godine [[1886.]]/[[1887.|87.]] bio je dekan Filozofskoga fakulteta, a odmah potom izabran je i za rektora hrvatskoga sveučilišta u Zagrebu (1888.-98.).<ref name="he"/> Od [[1875.]] godine odbornikom je [[Matica hrvatska|Matice hrvatske]], a [[1889.]]-[[1891.]] i njezinim predsjednikom. Zajedno s [[Ivan Kukuljević Sakcinski|Ivanom Kukuljevićem Sakcinskim]] založio se [[1874.]] godine za preimenovanje Matice ilirske u Maticu hrvatsku. Godine [[1900.]] izabran je za predsjednika [[HAZU|JAZU]] i na tom položaju ostao je do smrti.<ref name="mh"/> Umirovljen je [[1905.]] godine, na vlastitu molbu.