Razlika između inačica stranice »Mirko Vidović«

Dodano 4.620 bajtova ,  prije 3 godine
Dodatci članku, infookvir, oblik., izvori.
(Dodatci članku, infookvir, oblik., izvori.)
{{izvor}}
[[Datoteka:Mirko_vidovic_vietnam_memorial_washington.jpg|200px|mini|Mirko Vidović]]
'''Mirko Vidović''' ([[Bila (Livno, BiH)]] kraj [[Livno|Livna]], [[31. prosinca]] [[1940]]. {{--}} [[Valence]], Francuska), [[13. listopada]] [[2016.]]),[[Hrvatska|hrvatski]] književnik iz [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]].
 
{{Infookvir životopis
== Rani život i obrazovanje ==
| ime = Mirko Vidović
[[Datoteka:| slika = Mirko_vidovic_vietnam_memorial_washington.jpg|200px|mini|Mirko Vidović]]
| veličina = 200px
| opis slike = Mirko Vidović, pokraj Memorijala vijetnamskim veteranima u [[Washington]]u, [[1980-ih]].
| pseudonim =
| rođenje = [[31. prosinca]] [[1940.]], [[Bila (Livno, BiH)|Bila]] kraj [[Livno|Livna]], [[BiH]]
| smrt = [[13. listopada]] [[2016.]], [[Valence]], [[Francuska]]
| nacionalnost = [[Hrvati|Hrvat]]
| poznat_po = hrvatski književnik, komunistički uznik
| zanimanje = književnik
}}
 
'''Mirko Vidović''' ([[Bila (Livno, BiH)|Bila]] kraj [[Livno|Livna]], [[31. prosinca]] [[1940.]]. {{--}} [[Valence]], [[Francuska)]], [[13. listopada]] [[2016.]]), bio je [[Hrvatska|hrvatski]] [[književnik]] i [[kipar]] iz [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]].
Osnovnu školu pohađao je u rodnom selu Bila <!-- Bilima, množina od "bilo", kao Senjsko bilo --> kod Livna ([[1947.]] - [[1951.]]), a nižu gimnaziju pak pohađao je od [[1952.]] do [[1955.]] u [[Odžak]]u i u [[Bosanski Šamac|Bosanskom Šamcu]]. Tada se prvi put pojavilo i njegovo ime kao suradnika u prvom broju sarajevskih 'Malih novina'. Po završetku Male mature, upisao se je u Gimnaziju 'S.S. Kranjčević' u Livnu. Kao učenik drugog razreda gimnazije sudjelovao je u anonimnom natječaju 'Oslobođenja' za priču iz [[znanstvena fantastika|znanstvene fantastike]] i dobio prvu nagradu. Od tada je počeo život Mirka Vidovića kao književnog stvaratelja.
 
== Životopis ==
Zbog praktičnog opsluživanja svoje vjere, Vidović je imao velikih problema s ondašnjim Omladinskim komitetom SKBiH: zbog javnog izraza žaljenja za smrću pape [[Pio XII.|Pija XII.]] osuđen je na deset dana zatvora. Nastavničko vijeće ga je htjelo izbaciti iz Gimnazije, no osobnim jamstvom direktora škole, Arslana Zijadića ipak je uspio završiti Gimnaziju u Livnu. Za maturalni sastav dobio je opet prvu nagradu BiH - Antologiju djela pisaca BiH koju je osobno potpisao A. Vuco.
== Rani život i obrazovanje ==
OsnovnuPučku školu pohađao je u rodnom selu Bila <!-- Bilima, množina od "bilo", kao Senjsko bilo --> kod Livna ([[1947.]] - [[1951.]]), a nižu gimnaziju pak pohađao je od [[1952.]] do [[1955.]] godine u [[Odžak]]u i u [[Bosanski Šamac|Bosanskom Šamcu]]. Tada se prvi put pojavilo i njegovo ime kao suradnika u prvom broju [[Sarajevo|sarajevskih]] ''Malih novina''.<ref name="dhk">[http://dhk.hr/dogadanja/hrvatska/preminuo-mirko-vidovic Preminuo Mirko Vidović], dhk.hr, 18. listopada 2016., pristupljeno 5. ožujka 2017.</ref> Po završetku Male mature, upisao se je u Gimnaziju '"S.S. Kranjčević'" u Livnu. Kao učenik drugog razreda gimnazije sudjelovao je, [[1957.]] godine,<ref name="Ćorić">[http://simun-sito-coric.ch/index.php?option=com_content&view=article&id=163:60-hrv-emigrantskih-pisaca&catid=52:dokumenti fra Šimun Šito Ćorić: 60 hrv. emigrantskih pisaca: Mirko Vidović], pristupljenoe 5. ožujka 2017.</ref> u anonimnom natječaju sarajevskog dnevnika ''Oslobođenje'Oslobođenja' za priču iz [[znanstvena fantastika|znanstvene fantastike]] i dobio prvu nagradu.<ref name="dhk"/> Od tada je počeo život Mirka Vidovića kao književnog stvaratelja. Prve pjesme objavio je u livanjskom listu ''Naša komuna'', te potom surađuje u ''Narodnom listu'', ''Zadarskoj reviji'', ''Poletu'', ''Kolu'', u [[split]]skom ''Vidiku'', u ''Riječkoj reviji'' i inima.<ref name="Ćorić"/>
 
Zbog praktičnog opsluživanja svoje vjere, Vidović je imao velikih problema s ondašnjim Omladinskim komitetom SKBiH: zbog javnog izraza žaljenja za smrću pape [[Pio XII.|Pija XII.]] osuđen je na deset dana zatvora.<ref name="dhk"/> Nastavničko vijeće tada ga je htjelo izbaciti iz Gimnazije, no osobnim jamstvom direktoraravnatelja škole, Arslana Zijadića ipak je uspio završiti Gimnaziju u Livnu.<ref name="dhk"/> Za maturalni sastav dobio je opet prvu nagradu BiH - Antologiju djela pisaca BiH koju je osobno potpisao A. Vuco.
Nakon završetka Gimnazije u Livnu, zbog nemogućnosti da upiše arhitekturu u [[Zagreb]]u i zbog materijalnih problema inače, upisao se na Filozofski fakultet u [[Zadar|Zadru]]. Diplomirao je odličnim u prosincu [[1964]].
 
Nakon završetka Gimnazije u Livnu, zbog nemogućnosti daupisivanja upiše arhitekturuarhitekture u [[Zagreb]]u i zbog materijalnih problema inače, upisao se, [[1960.]] godine,<ref name="Ćorić"/> na Filozofski fakultet u [[Zadar|Zadru]]. Diplomirao je hrvatski jezik i jugoslavenske književnosti, te francuski,<ref name="Ćorić"/> s odličnim u prosincu [[1964.]] godine.<ref name="dhk"/>
== Progon ==
 
=== Progon i emigracija ===
Nakon završenog Filozofskog fakulteta, oženjenvjenčan s Francuskinjom Lucienne (rođ. Ravit), privremeno je zaposlen kao urednik Kulturne kronike u zadarskom ''[[Narodni list|Narodnom listu]]',' u očekivanju da službeno budeslužbenog imenovanimenovanja asistentom u tamošnjem [[JAZU|Institutu JAZU]] kao znanstveniznanstvenim istraživačistraživačem na području povijesti pismenosti na Jadranskoj obali. U njegovom domu u Zadru počeo je s radom [[Pokret nezavisnih intelektualaca]] koji je okupio oko načela mišljenja po savjesti, a ne po ideološkim načelima i taj ustvari jedini takav pokret u ondašnjem komunističkom svijetu, doživio je zabranu, izbacivanje s posla njegovih pripadnika, neki su morali emigrirati, a nekoliko njih je osuđeno i išlo na robiju. No, zbog vođenja ankete o populacijskoj problematici u Zadru, pao je u nemilost i morao je hitno napustiti zemlju sa ženom i djetetom i otići u [[Francuska|Francusku]], kako bi izbjegao proces zbog navodnog odavanja državnih tajni u korist [[Vatikan]]a.
 
Po dolasku u Francusku, upisao je ponovno književnost i ruski jezik na Sveučilištu u [[Lyon]]u i opet postigao diplomu (do stupnja [[magistarski rad|magisterij]]a). Nakon toga upisao je i Čistu filozofiju, no nije taj fakultet uspio završiti, jer je s francuskom putovnicom morao hitno ići u posjet teško bolesnoj majci u Livno. Po povratku iz Livna, izdao ga je u Zadru nekadašnji kolega s Fakulteta i bio je uhićen. Suđeno mu je u Zadru [[3. rujna]] [[1971.]] godine zbog knjige pjesama "''Hram nade"'' i osuđen je na četiri godine strogog zatvora. Kad je dospio u KPD Stara Gradiška, [[UDBA|udbaudbaški]]ški inspektori su pod međunarodnim pritiskom ponudili Vidoviću da svjedočisvjedočenje protiv dva intelektualca koji su nakon pada [[Hrvatsko proljeće|Hrvatskog proljeća]] zatvoreni i da nakon tog svjedočenja bude oslobođen. Vidović je odbio. Njemu samomu su ponovoponovno sudili u Zagrebu i [[31. ožujka]] [[1973.]] jegodine osuđen je na još tri i pol godine robije zbog toga stošto je prilikomprigodom boravka u Francuskoj objavljivao svoje radove u izdanjima ''[[Hrvatska revija|Hrvatske revije]]'', pod motivacijom da je bio povezan s "neprijateljskom emigracijom".<ref name="dhk"/>
 
Nakon teške tri godine zatočeništva u logoru [[Stara Gradiška]], prebačen je u [[Srijemska Mitrovica|Srijemsku Mitrovicu]], gdje je zadržan još više od dvije godine na izdržavanju kazne. Nakon osobnog zauzeća ondašnjeg francuskog predsjednika Francuske, pušten je, [[1976.]] godine,<ref>[http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=64540 Vidović, Mirko], enciklopedija.hr, pristupljeno 5. ožujka 2017.</ref> nakon izdržanih pet godina i dva mjeseca robije, na uvjetnu slobodu i administrativno protjeran iz [[SFRJ|Jugoslavije]].
 
Ponovno u inozemstvu kao francuski državljanin objavio je, 1977. godine, uspomene s robije pod naslovom ''Sakrivena strana mjeseca: zapisi o Titovim tamnicama''. Knjiga je doživjela dva izdanja na hrvatskom, te prijevode u cjelini na francuski i talijanski, a djelomično na engleski i španjolski. Pozvan je službeno kao svjedok istine u komunističkim zatvorima i u centralu [[Amnesty International]]a u [[London]]u i u središnjicu [[Međunarodna liga za ljudska prava|Međunarodne lige za ljudska prava]]. Na robiji je napisao i knjigu pjesama ''Bijeli vitez'' i uspio ju poslati na slobodu tajnim kanalom. U inozemstvu je ta knjiga objavljena na hrvatskom i francuskom jeziku (u [[Švicarska|Švicarskoj]]). U inozemstvu je još objavio i svoje knjige ''Ribnjak Bethesda'', ''Boomerang'' i ''Što je to HNV''.<ref>[http://www.narodni-list.hr/narodnicm/index.php?option=com_content&task=view&id=520&Itemid=30 Mirko Vidović]</ref>
 
Sudjelovao je na u 'Međunarodnom meetingu poezije' u [[Pariz]]u [[1979.]] godine.
== Priznanja ==
 
Koncem [[1979.]] godine na poziv poznatih kolega sa zapadnih sveučilišta kandidirao se na izborima za [[Sabor Hrvatskog narodnog vijeća]] i izabran je pri vrhu liste tridesetorice sabornika. Na zasjedanju III. Sabora HNV-a u Londonu, u [[siječanj|siječnju]] [[1980.]] bio je imenovan Predsjednikom Sabora HNV-a. SvojimKao upornimPredsjednik radomSabora HNV-a dobiosudjelovao je nizu međunarodnihradu priznanja:Madridske Zlatnukonferencije medaljui, gradakrajem [[Los Angelesstudeni|studenoga]]a, Jubilarnu medalju [[Kijev1980.]]a godine, uvrštenbio jednim od glavnih utemeljitelja Međunarodnog helsinškog udruženja. Zatim je međusudjelovao 'velikei suvremeneu pripovjedače'radu Ottawske konferencije u glasilutravnju '[[Short Story International1985.]]', kojigodine. izdajeBio Institutje zapriman međunarodnuu kulturnuvelikim razmjenudržavnim uinstitucijama [[NewSAD|SAD-a]], York[[Francuska|Francuske]]u, ušao[[EU|Europske zajednice]] itd. Izabran je za Glavnog konceptora u američkiprocesu Leksikonprimjene suvremenih'Završnog europskihdokumenta pisacahelsinške itd.konferencije' Sudjelovaoi u tom duhu vodio je naposlove upravednog 'Međunarodnomprocesa meetingusamoodređenja poezije'naroda una [[Pariz]]uprostorima [[1979]]bivše Jugoslavije.
 
Mirko Vidović se uz književnost bavio i [[kiparstvo]]m i autorom je više od sedamdeset [[skulptura]].<ref name="Ćorić"/>
Kao Predsjednik Sabora HNV-a, sudjelovao je u radu Madridske konferencije i, krajem [[studeni|studenog]] [[1980.]] bio jednim od glavnih utemeljitelja Međunarodnog helsinškog udruženja. Zatim je sudjelovao i u radu Ottawske konferencije u travnju [[1985.]] Bio je priman u velikim državnim institucijama [[SAD|SAD-a]], [[Francuska|Francuske]], [[EU|Europske zajednice]] itd. Izabran je za Glavnog konceptora u procesu primjene 'Završnog dokumenta helsinške konferencije' i u tom duhu i dalje vodi poslove pravednog procesa samoodređenja naroda na prostorima bivše Jugoslavije. Godine [[1986.]] pozvan je u članstvo prestižne Međunarodne akademije čije se sjedište nalazi u Italiji. Promaknut je [[2002.]] u čast Viteza Akademije.
 
Umro je u francuskome gradu Valenceu, 13. listopada 2016. godine.
== Djela ==
 
== ProgonDjela ==
Njegova Bibliografija se sastoji od 1280 objavljenih naslova, od toga 110 na stranim jezicima i na raznim stranama svijeta. U Domovini je objavio i dvije zbirke pripovjedaka iz srednjovjekovne Bosne - ''Drijenove svirale'', [[1993.]] godine te ''Šta je, je - šta nije, nije!'' - zbirku anegdota iz vremena kolektivizacije livanjskih sela nakon Drugog[[Drugi svjetskogsvjetski rat|Drugoga svjetskoga rata]]. U Rukopisu ostavio je 42 knjige iz raznih područja, a od toga 10 kazališnih drama i 12 svezaka iz Filozofije virtualnosti i stvarnosti (epistemološka analiza našeg vremena na svim segmentima lepeze znanja i znanosti.
 
Nepotpun popis:
U Rukopisu ima 42 knjige s raznih područja, a od toga 10 kazališnih drama i 12 svezaka iz Filozofije virtualnosti i stvarnosti (epistemološka analiza našeg vremena na svim segmentima lepeze znanja i znanosti.
* ''Pjesme'', Studentski literarni klub, Zadar, 1964. (suautori Vladimir Pavić i Stojan Vučićević)<ref>[http://katalog.kgz.hr/pagesresults/bibliografskiZapis.aspx?&currentPage=1&searchById=10&sort=0&spid0=10&spv0=Vidovi%C4%87%2c+Mirko%2c+knji%C5%BEevnik+1940-&xm0=1&selectedId=339001915 Pjesme / Vladimir Pavić, Vidmir, Vučićević Stojan], katalog.kgz.hr, pristupljeno 5. ožujka 2017.</ref>
* ''Kameni grad'', (pjesme), Zadar, 1964.
* ''Hram nade'', (pjesme), München-Barcelona, 1970.
* ''Ribnjak Bethesda'', [[1971]](novele), Rim, 1971.
* ''Sakrivena strana mjeseca: zapisi o Titovim tamnicama'', Knjižnica Hrvatske revije, München-Barcelona, 1977. (2. izd. 1978.; franc. izd. ''La face cachée de la lune, ou, Cinq ans dans les prisons de Tito'', Nouvelles Editions latines, Pariz, 1983.; tal. izd. ''Prigioniero di Tito: la sconvolgente testimonianza di un poeta cattolico croato-francese sulla realtà nascosta del comunismo jugoslavo'', L. Reverdito, Trento, 1989.)
* ''Bijeli vitez'', (pjesme), San Mateo, 1979. (franc izd. ''Chevalier Blanc: (chants de captivite): poems'', Les Editions du Rondeau, Lausanne, 1988.)
* ''KRV'', (drama), Chicago, 1983.
* ''Boomerang: putopis po Australiji'', Sydney, 1984.
* ''Što je Hrvatsko narodno vijeće'', [[1984]]Knjižnica MO HNV-a "Kralj Tomislav", Sydney, 1984.
* ''Hrvatski iranski korijeni'', sv. 1, "Grgur Ninski", [Zagreb?], 1991.<ref>[http://katalog.kgz.hr/pagesresults/bibliografskiZapis.aspx?&currentPage=1&searchById=-1&selectedId=910827050 Hrvatski iranski korijeni / Mirko Vidović], katalog.kgz.hr, pristupljeno 5. ožujka 2017.</ref>
** dio 2: ''Pad i uspon Ilirije'', Matica hrvatska, Ogranak Livno [etc.], Livno [etc.], 2005.
** dio 3: ''Panonija'', Matica hrvatska, Ogranak Livno [etc.], Livno [etc.], 2003.
** dio 4: ''Ban Kulin i krstjanska Bosna'', HKD Napredak, Sarajevo [[2001]etc.], 2001.
* ''Drijenove svirale'', Matica hrvatska Ogranak Livno, Livno, 1993.
* ''Kulin ban i Bosna'', Zlatko Tomičić, Zagreb, 1993.
* ''Gatha od Spitama Zarathuštre'', Matica hrvatska, Ogranak Livno [etc.], Livno [etc.], 2003.
* ''ANTEJ - roman o Zadru'', Matica hrvatska, Ogranak Zadar, Zadar, 2010.
* ''Sakrivena strana mjeseca: zapisi u Titovim tamnicama'', knj. 1-2, Hrvatska domoljubna knjižnica, knj. 5, Ognjište, Zagreb, 2010.
* ''Postojbina Dinaraca i njihovo raseljavanje: prilozi za proučavanje podrijetla Hrvata'', Škorpion-Napredak-Matica hrvatska, Ogranak Bjelovar, Zagreb-Sarajevo-Bjelovar, 2011.
* ''Povijest jadransko-podunavskih zemalja do stoljeća sedmog'', izd 'Škorpion'-Napredak-Matica hrvatska, Ogranak Bjelovar, Zagreb-Sarajevo-Bjelovar, [[2012]],.
* ''Kako je nastao Pokret nezavisnih intelektualaca u Zadru: testament disidentske generacije'', Škorpion-Napredak-Matica hrvatska, Ogranak Bjelovar, Zagreb-Sarajevo-Bjelovar, 2013.
* ''Novi Ahasver: istina o Hrvatskoj i usputne bilješke'', Škorpion, Zagreb, 2014.
* ''Miljokazi povijesti Dinaraca: anamneza povijesne amnezije: rasprave i prilozi'', Škorpion-Napredak-Matica hrvatska, Ogranak Bjelovar, Zagreb-Sarajevo-Bjelovar, 2016.
 
== Nagrade i priznanja ==
* Pjesme (s V. Pavićem i S. Vučićevićem), [[1964]],
* [[1957.]]: na natječaju sarajevskih dnevnih novina ''Oslobođenje'' za priču iz [[znanstvena fantastika|znanstvene fantastike]] dobio je prvu nagradu.
* Hram nade, [[1970]],
* Svojim upornim radom dobio je niz međunarodnih priznanja: Zlatnu medalju grada [[Los Angeles]]a, Jubilarnu medalju [[Kijev]]a, uvršten je među 'velike suvremene pripovjedače' u glasilu '[[Short Story International]]', koji izdaje Institut za međunarodnu kulturnu razmjenu u [[New York]]u, ušao je u američki Leksikon suvremenih europskih pisaca itd.
* Ribnjak Bethesda, [[1971]],
* Godine [[1986.]] pozvan je u članstvo prestižne Međunarodne akademije čije se sjedište nalazi u Italiji. Promaknut je [[2002.]] godine u čast ''Viteza Akademije''.
* Sakrivena strana mjeseca, [[1977]],
* Bijeli vitez, [[1980]],
* Što je Hrvatsko narodno vijeće, [[1984]],
* Hrvatski iranski korijeni, [[1991]],
* Ban Kulin i krstjanska Bosna [[2001]],
* Gatha Spitama Zarathustre [[2003]],
* Panonija [[2004]],
* Pad i uspon Ilirije [[2005]],
* ANTEJ - roman o Zadru, [[2010]],
* Postojbina Dinaraca, [[2011]],
* Povijest jadransko-podunavskih zemalja do stoljeća sedmog, izd 'Škorpion' Zagreb, [[2012]],
* Kako je nastao Pokret nezavisnih intelektualaca u Zadru?, izd 'Škorpion', Zagreb, [[2013]].
 
== Izvori ==
{{GLAVNIRASPORED:Vidović, Mirko}}
[[Kategorija:Hrvatski pisci iz Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Hrvatski kipari]]
[[Kategorija:Životopisi, Livno]]