Meteorologija: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nadopunio Meteorologija
Redak 26:
== Današnja meteorologija ==
[[datoteka:Nubes movimiento2.gif|250px|desno|mini|Kretanje [[oblaci|oblaka]].]]
Razvitkom meteorologije otvorila se mogućnost njenog iskorištavanja u svakodnevnom životu za potrebe čovjeka, što je potaknulo organizaciju i nastanak prvih meteoroloških službi, ali i razvilo spoznaju o velikoj važnosti međunarodne suradnje. Ljudi su brzo shvatili da vrijeme i meteorološka zbivanja ne poznaju državne granice i da prelaze granice kontinenata.
 
[[datoteka:Meteorološka stanica Karađorđev park.JPG|mini|desno|250px|[[Meteorološka postaja]].]]
Međunarodna povezanost u meteorologiji utemeljena je na Prvom međunarodnom kongresu meteorologa u [[Beč]]u 1873. godine, gdje je osnovana Međunarodna meteorološka organizacija (''International Meteorological Organization'' – IMO). Ta organizacija je 1951. prerasla u Svjetsku meteorološku organizaciju (''World Meteorological Organization'' – [[WMO]]), posebnu agenciju [[Ujedinjeni narodi|Ujedinjenih naroda]]. 1. rujna 1993. WMO je obuhvaćao 167 država i 5 teritorija članica, uključujući i Hrvatsku. Zadaća je Svjetske meteorološke organizacije sudjelovanje u organiziranju mreže meteoroloških postaja na kojima će se mjeriti i opažati meteorološki elementi i pojave na jedinstven način, sudjelovanje u organiziranju sustava brze razmjene meteoroloških izvješća, organiziranje znanstvenih istraživanja te pomaganje primjene meteorologije u svim ljudskim djelatnostima.
Razvitkom meteorologije otvorila se mogućnost njenog iskorištavanja u svakodnevnom životu za potrebe čovjeka, što je potaknulo organizaciju i nastanak prvih meteoroloških službi, ali i razvilo spoznaju o velikoj važnosti međunarodne suradnje. Ljudi su brzo shvatili da vrijeme i meteorološka zbivanja ne poznaju državne granice i da prelaze granice [[Kontinent|kontinenata]].
 
Međunarodna povezanost u meteorologiji utemeljena je na Prvom međunarodnom kongresu meteorologa u [[Beč]]u 1873. godine, gdje je osnovana Međunarodna meteorološka organizacija ([[Engleski jezik|eng]]. ''International Meteorological Organization'' – IMO). Ta organizacija je 1951. prerasla u Svjetsku meteorološku organizaciju (eng. ''World Meteorological Organization'' – [[WMO]]), posebnu agenciju [[Ujedinjeni narodi|Ujedinjenih naroda]]. 1. rujna 1993. WMO je obuhvaćao 167 država i 5 teritorija članica, uključujući i Hrvatsku. Zadaća je Svjetske meteorološke organizacije sudjelovanje u organiziranju mreže [[Meteorološka postaja|meteoroloških postaja]] na kojima će se mjeriti i opažati meteorološki elementi imeteorološke pojave na jedinstven način, sudjelovanje u organiziranju sustava brze razmjene meteoroloških izvješća, organiziranje znanstvenih istraživanja te pomaganje primjene meteorologije u svim ljudskim djelatnostima.
Meteorologija kao znanost i dalje se razvija. Od velike su pomoći i nagla kompjuterizacija i automatizacija, pogotovo u iskorištavanju ogromnog broja motrenja koja se dnevno obavljaju tradicionalnim, ali i novim instrumentima. Npr. razvoj Dopplerova radara ključan je za pravodobna i što točnija upozorenja za nadolazeći tornado ili druge mjesne vremenske događaje koji predstavljaju opasnost ljudima i imovini. Nova moćna računala jedina mogu u vrlo kratkom vremenu obraditi mnoštvo podataka koji svakog trenutka stižu sa svih strana svijeta, što je ključno za pravovremeno i točno rješavanje složenih jednadžbi koje opisuju i predviđaju stanje atmosfere.
 
Meteorologija kao znanost i dalje se razvija. Od velike su pomoći i nagla kompjuterizacija i [[automatizacija]], pogotovo u iskorištavanju ogromnog broja motrenja koja se dnevno obavljaju tradicionalnim, ali i novim instrumentima. Npr.Na primjer razvoj Dopplerova radara ključan je za pravodobna i što točnija upozorenja za nadolazeći [[tornado]] ili druge mjesne vremenske događaje koji predstavljaju opasnost ljudima i imovini. Nova moćna računala jedina mogu u vrlo kratkom vremenu obraditi mnoštvo podataka koji svakog trenutka stižu sa svih strana svijeta, što je ključno za pravovremeno i točno rješavanje složenih jednadžbi koje opisuju i predviđaju stanje atmosfere.
Određen broj svih tih informacija širi se svijetom posredstvom Globalnog telekomunikacijskog sustava Svjetske meteorološke organizacije, ali dobar dio ne šalje se u javnost zbog komercijalnog interesa, nacionalne sigurnosti i logistike nekih zemalja. Iz tog razloga diljem svijeta postoji nekoliko središta koja pomoću brzih i moćnih računala te računalnih modela izvode simulacije vremena u budućnosti temeljene na dosadašnjim opažanjima. Jedno od tih središta je i Europski centar za srednjoročnu prognozu vremena (ECMWF) u engleskom [[Reading]]u.
 
Određen broj svih tih informacija širi se svijetom posredstvom Globalnog telekomunikacijskog sustava Svjetske meteorološke organizacije, ali dobar dio ne šalje se u javnost zbog komercijalnog interesa, nacionalne sigurnosti i logistike nekih zemalja. Iz tog razloga diljem svijeta postoji nekoliko središta koja pomoću brzih i moćnih računala te računalnih modela izvode simulacije vremena u budućnosti temeljene na dosadašnjim opažanjima. Jedno od tih središta je i Europski centar za srednjoročnu prognozu vremena (ECMWF) u engleskom [[Reading]]uReadingu.
Vrlo bitan dio meteorologije predstavljaju meteorološka opažanja i mjerenja. Ona se vrše na mnoge načine, najčešće u meteorološkim postajama, a od velike su važnosti u novije vrijeme radio, radar i umjetni sateliti. Računalna tehnologija uspješno se i uvelike koristi, uključujući numeričke modele, interaktivnu analizu podataka i njihovo potpuno razumijevanje.
 
Vrlo bitan dio meteorologije predstavljaju meteorološka opažanja i mjerenja. Ona se vrše na mnoge načine, najčešće u [[Meteorološka postaja|meteorološkim postajama]], a od velike su važnosti u novije vrijeme radio, radar i umjetni sateliti. Računalna tehnologija uspješno se i uvelike koristi, uključujući numeričke modele, interaktivnu analizu podataka i njihovo potpuno razumijevanje.
Meteorologija djeluje u vezi s mnogim granama znanosti koje se bave čovjekovom okolinom. Neke od važnijih su: [[aeronautika]], [[agrikultura]], [[arhitektura]], [[ekologija]], [[proizvodnja energije]], [[šumarstvo]], [[hidrologija]], [[oceanografija]] i [[medicina]]. Mnoge od navedenih znanosti uvelike ovise o učincima vremena na određenom mjestu, no hidrologija i oceanografija utječu i povratno na meteorologiju jer svojim učincima mijenjaju i atmosferske uvjete na Zemljinoj površini.
 
Meteorologija djeluje u vezi s mnogim granama znanosti koje se bave čovjekovom okolinom. Neke od važnijih su: [[aeronautika]], [[agrikultura]], [[arhitektura]], [[ekologija]], [[Energetika|proizvodnja energije]], [[šumarstvo]], [[hidrologija]], [[oceanografija]] i [[medicina]]. Mnoge od navedenih znanosti uvelike ovise o učincima vremena na određenom mjestu, no [[hidrologija]] i [[oceanografija]] utječu i povratno na meteorologiju jer svojim učincima mijenjaju i atmosferske uvjete na Zemljinoj površini.
 
== Podjela meteorologije ==