Meteorologija: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
nadopunio Meteorologija
Redak 64:
* [[Humana meteorologija]] proučava utjecaje vremena na život i zdravlja ljudi.
* [[Ekološka meteorologija]] dio je biometeorologije koja proučava odnos između živih organizama i njihovog klimatskog okruženja.
 
== Meteorološke pojave ==
{{Glavni|Meteorološke pojave}}
[[datoteka:Sunshine at Dunstanburgh.JPG|mini|desno|250px|[[Sunčeva svjetlost]] svijetli kroz [[oblaci|oblake]].]]
 
[[datoteka:Standard rain Guage.JPG|desno|mini|250px|Standardni [[kišomjer]].]]
 
[[datoteka:Cyclone Catarina from the ISS on March 26 2004.JPG|mini|250px|desno|Sve češća nevremena kao jedna od posljedica [[Globalno zatopljenje|globalnog zatopljenja]].]]
 
[[datoteka:Isobaren bei Orkan.png|mini|250px|desno|[[Izobare]] na meteorološkoj karti.]]
 
[[datoteka:Nin (bura).jpg|mini|desno|250px|Snaga [[bura|bure]], [[Nin]].]]
'''Meteorološke pojave''' ili '''meteorološki elementi''' su veličine kojima se prikazuje [[fizika]]lno stanje [[atmosfera|atmosfere]] i fizikalne pojave u njoj. Glavne meteorološke pojave dijele se na pojave koji ponajviše ovise o djelovanju Sunca (jakost i trajanje [[Sunčeva svjetlost|Sunčeva zračenja]], [[temperatura]] [[zrak]]a), na one pojave koji određuju stanja i promjene mehaničke naravi uz utjecaj sile teže ([[tlak zraka]] i [[vjetar]]) i na pojave koje su u vezi s [[vodena para|vodenom parom]] u atmosferi ([[vlaga zraka]], [[oblaci]], [[Oborina|oborine]]). U meteorološke pojave ubrajaju se također [[toplinsko zračenje]] atmosfere i Zemlje, vodoravna vidljivost, snježni pokrivač, optičke i električne pojave u atmosferi i drugo. Meteorološke pojave utječu jedne na druge, a njihove se vrijednosti mijenjaju vremenski i od mjesta do mjesta. Skup vrijednosti meteoroloških pojava na određenome mjestu u određenome trenutku naziva se [[Vrijeme (klima)|vrijeme]]. Vrijednosti meteoroloških pojava određuju se redovito [[mjerenje]]m i motrenjem na [[meteorološka postaja|meteorološkim postajama]]. <ref> '''meteorološki elementi''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=40416] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2017.</ref>
 
=== Oblaci i oborine ===
{{Glavni|Oblaci|Oborine}}
 
Ako u nekom dijelu [[Zemljina atmosfera|Zemljine atmosfere]] koji je zasićen [[vlaga|vlagom]] pada [[temperatura]], [[kondenzacija|kondenzirat]] će se [[vodena para]] i stvarati [[voda|vodene kapljice]]. Stvaraju li se te kapljice blizu tla, nastat će [[magla]], a stvaraju li se u većim visinama, nastat će [[oblaci]]. Oblaci nastaju i na taj način da se topli zrak kao [[Relativna gustoća|specifički lakši]] diže uvis, gdje je niža temperatura. Sadrži li taj zrak veliku količinu vlage, ona će se uslijed ohlađivanja kondenzirati, i time će nastati oblaci. Stvaranju magle pogoduju [[prašina]] i [[dim]] koji se nalaze u zraku. Čestice prašine i dima čine jezgre kondenzacije vodene pare koja je ohlađena ispod [[rosište|rosišta]]. Zimi odnosno na visokim [[planina]]ma, kada je temperatura vrlo niska, smrzavaju se vodene kapljice u sitne kristale, koje stvaraju [[snijeg]].
 
Kiša se sastoji od krupnih kapljica vode. Da bi iz oblaka padala kiša, moraju od sitnih kapljica nastati krupnije, jer sitne kapljice padaju sporo, pa se na putu ispare. Ljeti uslijed brzog i velikog zagrijavanja diže se u visinu zrak s velikim sadržajem vlage, gdje se ohladi ispod 0 [[°C]]. Kako ljeti sadrži zrak više vlage nego zimi, stvorit će se ohlađivanjem veliki kristali odnosno [[led]], koji pada kao [[tuča]] na Zemlju. Zemaljska površina gubi noću [[Toplinsko zračenje|ižarivanjem]] velik dio [[toplina|topline]], koju je danju primila putem [[Sunčeva svjetlost|Sunčeve svjetlosti]]. Uslijed toga nastaje ohlađivanje zraka, a time kondenzacija suvišne vlage u obliku kapljica na površini Zemlje. To je [[rosa]]. Zimi zbog istog razloga nastaje ohlađivanje ispod 0 °C, a time smrzavanje rose u obliku iglica, što se zove [[mraz]].
 
Sve navedene meteorološke pojave, to jest kiša, snijeg, tuča, rosa i mraz, koje nastaju uslijed kondenzacije vodene pare u zraku, zovu se oborine. Količina oborina mjeri se visinom sloja vode u milimetrima po četvornom metru (mm/m<sup>2</sup>) koga bi stvorila [[voda]] oborina kad bi ostala na tlu, a da se ne ispari, a niti otiče u zemlju. Na primjer ako se kaže da je u toku 24 sata na nekom mjestu količina oborina 2 mm, to znači da je palo toliko kiše da na svaki m<sup>2</sup> dolazi 2 [[litra|litre]] vode. Naime sloju vode visine 1 mm na površini od 1 m<sup>2</sup> odgovara količina vode od 1 litre, to jest 1 dm<sup>3</sup>. Suhi krajevi imaju ispod 500 mm oborina godišnje. Za mjerenje količine oborina služi mjerni instrument kišomjer, pluviometar ili ombrometar. <ref> Velimir Kruz: "Tehnička fizika za tehničke škole", "Školska knjiga" Zagreb, 1969.</ref>
 
=== Temperatura zraka ===
{{Glavni|Temperatura}}
 
'''Temperatura zraka''', u meteorologiji, je [[temperatura]] u prizemnom sloju [[atmosfera|atmosfere]] koja nije uvjetovana [[toplinsko zračenje|toplinskim zračenjem]] [[tlo|tla]] i okoline ili [[Sunčeva svjetlost|Sunčevim zračenjem]]. Mjeri se na [[visina|visini]] od 2 metra iznad tla. Temperatura zraka mijenja se tijekom dana i tijekom godine. Dnevni hod ovisi o dobu dana i veličini i vrsti naoblake i može se znatno promijeniti pri naglim prodorima toploga ili hladnoga zraka ili pri termički jako izraženim [[vjetar|vjetrovima]], na primjer [[fen]]u, činuku ili [[bura|buri]]. Godišnji hod ovisi o položaju [[Zemlja|Zemlje]] prema [[Sunce|Suncu]], zemljopisnom položaju mjesta, te o [[Klimatske promjene|klimatskim promjenama]]. U našim [[Zemljopisna širina|zemljopisnim širinama]] u prosjeku je najhladniji mjesec siječanj, a najtopliji srpanj. Zbog utjecaja topline tla, uz samo tlo temperatura zraka naglo se mijenja, pa razlika između temperature zraka na 2 metra visine i one pri tlu može iznositi i do 10 stupnjeva. Temperatura zraka pri tlu mjeri se termometrima postavljenima 5 [[centimetar]]a iznad tla. Najniža je do sada izmjerena temperatura zraka – 89,2 °C na stanici Vostok ([[Antarktika]], 1983.), a najviša 57,3 °C u mjestu Asisija (Libija, 1923.). <ref> '''temperatura zraka''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=60787] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016.</ref>
 
Površina Zemlje ugrijava se putem Sunčevih zraka. Zrak se ipak ne zagrijava Sunčevim zrakama, nego od Zemljine površine. Zbog toga temperatura zraka opada s visinom. Iznos za koliko padne temperatura zraka, kad se popnemo 100 metara vertikalno uvis, naziva se vertikalni [[Stopa opadanja temperature u troposferi|gradijent temperature]]. Mjerenja su pokazala da do 4 000 metara [[nadmorska visina|nadmorske visine]] temperatura zraka za svakih 100 [[metar]]a opada prosječno 0,5 [[°C]] ili 5 °C za 1 [[kilometar]]. Osim toga temperatura zraka ovisi i o [[zemljopisna širina|zemljopisnoj širini]]. Temperatura se također mijenja s [[Godišnja doba|godišnjom dobi]] i tokom dana. Najniža dnevna temperatura u našim krajevima je između 4 i 8 sati, a najviša između 14 i 16 sati. Srednja godišnja temperatura je srednja vrijednost svih temperatura tokom godine. Promjena temperature se ne opažaju duboko u unutrašnjosti Zemlje. Već u dubini od 6 metara vlada gotovo stalno srednja godišnja temperatura u tom mjestu.
 
=== Razdioba atmosferskog tlaka ===
{{Glavni|Atmosferski tlak}}
 
Za proučavanje meteoloških pojava vrlo je važna raspodjela (razdioba) atmosferskog tlaka na površini Zemlje. Atmosferski tlak ovisi ne samo o nadmorskoj visini nekog mjesta nego također o sastavu zraka i o njegovom zagrijavanju. Čim ima više [[Vlažnost zraka|vlage u zraku]], bit će atmosferski tlak manji, jer je vlaga lakša od zraka. Da bismo mogli uspoređivati međusobno tlakove koji vladaju na raznim mjestima zemaljske površine, moraju se oni svesti, kažemo, reducirati na [[Morska razina|morsku razinu]]. Spojimo li na [[Zemljopisne karte|zemljopisnoj karti]] sva mjesta koja imaju isti atmosferski tlak, dobit ćemo krivulje [[izobare]]. Visina atmosferskog tlaka mjeri se u meteorologiji [[paskal]]ima (obično hektopaskalima) ili [[Bar (jedinica)|barima]] (obično milibar): 1 hPa = 100 Pa = 1 mbar.
 
=== Vjetar ===
{{Glavni|Vjetar}}
 
'''Vjetar''' je gibanje zraka koji nastaje uslijed različitog atmosferskog tlaka. Brzina vjetra određuje se spravom ili koja se zove [[anemometar]]. [[Sila]] kojom razlika atmosferskih tlakova djeluje na zrak okomita je na izobari. Ta je sila to veća što je veća razlika tlakova. Tamo gdje su dvije izobare bliže sila je veća nego nego ondje gdje su iobare više razmaknute. Na smjer vjetra znatno utiče [[Zemljina rotacija|vrtnja Zemlje]]. Da se Zemlja ne okreće, vjetar bi puhao okomito na izobaru, to jest od izobare većeg tlaka prema izobari manjeg tlaka. Ali zbog vrtnje Zemlje vjetar uvijek skreće s tog smjera. Za poznavanje jakosti vjetra mora se znati pad tlaka. Pad tlaka izražen u torima na duljini jednog Zemljinog stupnja ili 111 kilometara zove se barometarski [[gradijent]].
 
=== Ciklona i anticiklona ===
{{Glavni|Ciklona|Anticiklona}}
 
Izobare su nepravilne i zatvorene krivulje koje pokazuju raspodjelu atmosferskog tlaka na površini Zemlje. Mjesto na kojem vlada najniži atmosferski tlak zove se barometarski minimum, depresija ili ciklona, a mjesto na kojem vlada najveći atmosferski tlak zove se barometarski maksimum ili anticiklona. Uslijed razlike tlaka nastat će gibanje zraka od anticiklone prema cikloni. U cikloni diže se zrak uvis, a u anticikloni se spušta prema dolje. Stoga će na površini Zemlje puhati vjetar od anticiklone prema cikloni, a u visini obratno. U ciklonu će se zrak koji se diže uvis ohlađivati, pa ako je zasićen vodenom parom, nastat će [[kondenzacija]], a time i naoblaka. Stoga u krajevima ciklone vladaju vjetrovi, tmurno vrijeme, kiša ljeti, a snijeg zimi. Obratno je stvar u anticikloni, gdje nastaje spuštanje zraka i njegovo zagrijavanje. U anticikloni vlada miran zrak, nebo je vedro, velika žega ljeti, a studen zimi. No često, naročito zimi, u donjim slojevima anticiklone nastaju niski oblaci ili magla.
 
== Sinoptička karta i prognoza vremena ==
{{Glavni|Sinoptička meteorologija}}
 
Da bi se dobili svi podaci o kojima ovisi vrijeme, organizirana je u svakoj državi meteorološka služba pomoću meteoroloških stanica. Na tim stanicama mjere se u određeno vrijeme tokom dana i noći svi potrebni podaci kao tlak, temperatura, vjetar, oborine i promatra naoblaka. Sve podatke o vremenu objavljuje u svakoj državi određena stanica, pa se na osnovi tih podataka sastavlja vremenska karta, koja se zove sinoptička karta. U toj su karti ucrtane izobare, a pomoću posebnih znakova unesene su temperatura, vlažnost zraka, te smjer i jakost vjetra. Na temelju sinoptičke karte meteorolozi određuju kretanje zračnih masa i njihova svojstva, a ujedno i kretanje ciklone. Europska ciklona uglavnom ima središte u području [[Island]]a i kreće se prema istoku brzinom od 25 do 40 [[Kilometar na sat|km/h]], a zahvaća područje s promjerom do 3 000 km. Prema navedenim podacima mogu meteorolozi dati [[Vremenska prognoza|prognozu vremena]], to jest unaprijed reći kakvo će biti vrijeme. Prognoza vremena je vrlo važna u pomorskom i zračnom saobraćaju, te u poljoprivredi.
 
== Međunarodne organizacije ==