Sandžak: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
uklanjanje izmjene 4824304 suradnika J budissin Koliko i kako god, naznačeno je da je za tvrdnju potrebno navesti izvor, što je u redu.
uklanjanje izmjene 4824353 suradnika IvanOS (razgovor); nije jasno, ko su bile ove "sandžaklije" ni nemamo nijednog izvora.
Redak 43:
Sve do balkanskih ratova 1912. - 1913., Sandžak je činio jedinstveno-administrativnu cjelinu s upravom i kulturnim sjedištem u Novom Pazaru, pod vlašću Turskog carstva. Mirom u Bukresu 1913. godine Srbija dobiva vlast nad sjevernim dijelom Sandžaka (područje sa gradovima Novi Pazar, Sjenica, Tutin, Prijepolje, Priboj i Nova Varoš), a Crna Gora nad njegovim južnim dijelom (sa gradovima Pljevlja, Bijelo Polje, Berane, Rožaje, Plav).
 
Za vrijeme Drugoga svjetskog rata je Sandžak bio kratkotrajno pripojen [[NDH|Nezavisnoj Državi Hrvatskoj]]. Sandžaklije su svojevoljno zatražili pripojenje Hrvatskoj od [[Ante Pavelić|Ante Pavelića]]. Rekli su da od strane [[Srbi|Srba]] imaju nož pod vratom, a od [[Albanija|Albanije]] prijeti poalbanizacija. Pavelić je pristao na pripojenje i prozvao sandžačke muslimane Hrvatima. No, [[Hitler]] je ubrzo to područje povratio Srbiji.{{fact}}
 
Od uspostavljanja republičkih granica [[1945]]. godine, Sandžak je podjeljen između Srbije i Crne Gore. Kao neminovna posljedica jugoslovenskog federalizma, Sandžak je počeo gubiti koheziju jedinstvenog prostora. Južni i sjeverni dijelovi regije su počeli, nakon 1945. godine, gravitirati prema vlastitim republičkim centrima u gospodarskom, prometnom i političkom smislu. Nakon pogoršanja odnosa između Srbije i Crne Gore u [[Savezna Republika Jugoslavija|SRJ]], što se nastavilo i u Državnoj Zajednici [[Srbija i Crna Gora]], administrativna linija koja prolazi sredinom Sandžaka je dobila sve odlike međudržavne granice. Raspadom Državne Zajednice Srbija i Crna Gora ovaj proces je službeno okončan.