Otopine: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
mNema sažetka uređivanja
Nema sažetka uređivanja
Redak 1:
{{Radovi}}
[[Datoteka:SaltInWaterSolutionLiquid.jpg|mini|Otapanje kuhinjske soli u vodi]]
'''Otopina''' je sustav u kojem je otopljena tvar ili disperzna faza jednakomjerno raspršena u otapalu ili disperznom sredstvu (tvar u suvišku). <ref name="Hab"> Habuš, Strićević, Liber, Opća kemija 2 , Udžbenik kemije, 2. izd., Profil, Zagreb, 2008., ISBN 978-953-12-0390-6, str. 30-42 </ref>
'''Prave otopine''' su [[homogenost|homogene]] [[smjesa|smjese]] dvaju ili više sastojaka pri čemu je jedan sastojak u velikom suvišku ([[otapalo]]). Tvari koje nisu u suvišku su [[otopljena tvar|otopljene tvari]] ili ''soluti''. Jedinke (atomi, ioni, molekule) soluta su međusobno izolirane zbog velike većine molekula otapala, tako da otapalo diktira svojstva otopljenih tvari u otopini.
 
Otopina može biti: čvrsta, tekuća ili plinovita.
 
Prema količini otopljenih tvari može biti razrijeđena, koncentrirana, zasićena, nezasićena, prezasićena.
 
Posebna su vrsta koloidne otopine.
 
Uobičajeni primjeri su [[kuhinjska sol]] ili [[šećer]] koji su [[krutina|krutine]] otopljeni u [[voda|vodi]] koja je [[tekućina]]. U tekućinama se također mogu otapati i [[plin]]ovi, npr. [[ugljikov dioksid]] i [[kisik]] u vodi, dok se između sebe plinovi miješaju bez ograničenja. Primjeri [[krutina|krutih]] otopina su mnoge [[slitina|slitine]] i [[minerali]]. Sposobnost otapanja tvari u nekom otapalu naziva se [[topljivost]].
 
== Vrste otopina ==
Sve otopine u kojima je otapalo tekućina (voda) možemo podijeliti u tri disperzna sustava prema otopljenim ili raspršenim česticama:<ref name="Hab"/> Habuš, Strićević, Liber: Opća kemija 2 : udžbenik kemije za drugi razred gimnazije, 2. izd., Profil, Zagreb, 2008., ISBN 978-953-12-0390-6, str. 30-38</ref>