Wikipedija

Humska zemlja: razlika između inačica

Pregledaj povijest
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
Popravljeno
Oznake: mobilni uređaj m.wiki
m uklonjena promjena suradnika 109.121.62.111 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika Ceha
Redak 1:
{{izdvojeni članak|prosinac 2014.}}
{{SrpskaHrvatska povijest}}
'''Humska zemlja''' (''Hum'', ''Zahumlje'') je bosansko srednjovjekovno područje, smješteno u slijevu Neretve u današnjoj [[zapadna Hercegovina|zapadnoj]] [[Hercegovina|Hercegovini]] i dijelu [[istočna Hercegovina|istočne]] Hercegovine.<ref name="Proleksis">[http://proleksis.lzmk.hr/1831/ Proleksis enciklopedija] Hum</ref> Obuhvaćalo je područje uz [[Jadransko more]] od ušća [[Neretva|Neretve]] do [[Dubrovnik]]a, uključujući i [[Pelješac]]. Kao jedna od srpskihhrvatskih kneževina, na sjeverozapadu je graničilo s [[Neretvanska kneževina|područjem]] [[Neretvani|Neretvana]] i [[Avarskim kaganatomHrvatska|Avarskihrvatskom kaganatjezgrom]], na sjeveru s [[SrbijaBosna|SrbijomBosnom]], na istoku sa [[SrbijaRaška (država)|SrbijomRaškom]] i na jugoistoku s [[Travunja|Travunjom]] i [[Dubrovnik]]om.<ref name="LZMK">[http://enciklopedija.lzmk.hr/clanak.aspx?id=43550 Hrvatski obiteljski leksikon] Zahumlje</ref> Povijesno područje današnje [[BiH]] kojim su u srednjem vijeku upravljale pojedine velikaške obitelji iz Bosne, Hrvatske, Duklje i Raške.<ref name="HELZMK">[http://www.enciklopedija.hr//natuknica.aspx?ID=26654 Hrvatska enciklopedija] Hum</ref>
 
[[Ston]] je bio sjedište biskupije (koja se prvi put spominje 877.), a neko vrijeme vjerojatno i sjedište Huma. Glavno središte je bio [[Blagaj (Mostar, BiH)|Blagaj]] kraj [[Mostar]]a. U ranome srednjem vijeku bio je nezavisna država. U 10. stoljeću spominje se kao neovisna oblast s domaćim knezovima (arhontima) pod vlašću domaće [[Mihajlo Višević|dinastije Viševića]]. U prvoj polovici 10. stoljeća Humom je vladao [[Mihajlo Višević]], koji je bio u političkim vezama s hrvatskim kraljem [[Tomislav]]om i sudjelovao u radu [[Splitski crkveni sabori|sabora u Splitu 925]].<ref name="LZMK" />
Redak 7:
U 11. stoljeću pod vlašću je dukljanskih vladara, a od 12. stoljeća dolazi pod vlast raških župana, ali zadržava vlastiti kulturni i politički identitet.<ref name="Proleksis" /> U 12. stoljeću, Humom je upravljao brat Stefana Nemanje, Miroslav, a za to područje zanimanje su pokazivali i hrvatsko-ugarski vladari (1198., 1253.).<ref name="LZMK" /> Godine 1198. hrvatski herceg Andrija (kasniji kralj [[Andrija II.]]) podvrgava Hum svojoj vlasti.<ref name="Proleksis" /> Tijekom 13. stoljeća, Humom vladaju članovi sporednog ogranka [[Nemanjići|dinastije Nemanjića]] (potomci [[Stefan Nemanja|Nemanjina]] brata Miroslava: Petar, Toljen, Andrija, Radoslav), no njihova vlast tijekom vremena slabi zbog mnogobrojnih podjela teritorija unutar dinastije.<ref name="Proleksis" /> Početkom 14. stoljeća, Hum osvajaju [[Šubići#Usponi i padovi|hrvatski velikaši Šubići]] te nad njim ostvaruju čvrstu vlast do svojeg pada (1322.).<ref name="Proleksis" />
 
Nakon kratke okupacije [[Travunija|trebinjskih knezova]] Branivojevića, veći dio Huma od 1326. za vrijeme bana [[Stjepan II. Kotromanić|Stjepana II. Kotromanića]]<ref name="LZMK" /> zauzima [[Srednjovjekovna srpskabosanska država|banovina Bosna]] i uključuje Hum u naslov Bosni povezanih zemalja. Manji dio primorja ([[Ston]] s okolicom) dolazi pod [[Dubrovačka Republika|vlast Dubrovnika]] kao nagrada za savezništvo protiv Branivojevića.<ref name="Proleksis" /> Od 1357. do 1382. većina Huma (sav prostor zapadno od Neretve), s lukom [[Drijeva]] vraćen je Hrvatskoj, kao miraz [[Ludovik I. Anžuvinac|kraljeve]] supruge [[Elizabeta Kotromanić|Elizabete Kotromanić]] te je podvrgnut vlasti hrvatskog bana. Nakon Ludovikove smrti, u [[Hrvatsko-Ugarsko Kraljevstvo|UgarskojHrvatsko-ugarskoj državi]] izbija građanski rat, pa Zahumlje ponovno dolazi pod vlast Bosne. Ona jača pod [[Tvrtko I.|Tvrtkom I.]], a u Humskoj zemlji podižu se dva nova naselja: [[Herceg Novi|Novi u Sutorini]] i Brštanik kraj današnjeg [[Opuzen]]a. Od kraja 14. stoljeća, jača moć lokalnih velikaša ([[Pavlovići|Pavlovića]], Radivojevića, [[Hrvoje Vukčić Hrvatinić|Hrvoja Vukčića]]).<ref name="Proleksis" />
Većina Huma je tada pod dio posjeda [[Hrvatinići|Hrvatinića]].
 
 
Od početka 15. stoljeća veći dio Huma ušao je u sastav zemalja vojvode [[Sandalj Hranić Kosača|Sandalja Hranića]], a od 1435. do 1466. njegova nasljednika, vojvode, od 1448. hercega, [[Stjepan Vukčić Kosača|Stjepana Vukčića Kosače]].<ref name="LZMK" /> U doba hercega Stjepana područje je de facto neovisno.<ref name="Proleksis" /> Nakon Stjepanove smrti (1466.) za vlast nad Humskom zemljom bore se Mlečani i Ugri. Osmanskim osvajanjem Stjepanove zemlje od 1465. (veći dio Hercegovine) do 1482. ([[Herceg Novi]]), naziv Hum potpuno nestaje iz uporabe,<ref name="Proleksis" /> zamjenjuje ga novo ime '''[[Hercegovina]]''', izvedeno iz Stjepanove titule.<ref name="LZMK" />
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/wiki/Humska_zemlja"