Rakovički ustanak: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 25:
'''Rakovički ustanak''' naziv je za oružani [[ustanak]] što ga je protiv [[Austro-Ugarska Monarhija|Austro-Ugarske Monarhije]] u području [[Rakovica|Rakovice]] poveo [[Eugen Kvaternik]]. Svrha ustanka bila je stvaranje nezavisne hrvatske države.<ref name="Proleksis">[http://proleksis.lzmk.hr/43268/ Proleksis enciklopedija: Rakovička buna], preuzeto 30. listopada 2012.</ref>
Ustanak je započeo [[8. listopada]] [[1871.]] godine u selu [[Broćanac (Rakovica)|Broćancu]] te se istoga dana proširio i na [[Rakovica|Rakovicu]] i nekoliko okolnih sela. Kao cilj ustanka u proglasu je navedeno oslobođenje [[hrvat]]skoga naroda "ispod švabsko-mađarskoga gospodstva". Ustanak je vojno poduprlo nekoliko stotina krajišnika čiji je cilj bio sjedinjenje s drugim nezadovoljnim krajiškim postrojbama. Dne [[10. listopada]] 1871. godine austrijske jedinice opkolile su ustanike kraj [[Plaški|Plaškoga]]. Vođe ustanka, [[Eugen Kvaternik]], [[Vjekoslav Bach]], Ante Rakijaš i većina pobunjenih krajišnika ubijena je, a na neko vrijeme prestala je djelatnost [[Stranka prava|Stranke prava]]. Iako nije sudjelovao u ustanku, predsjednik Stranke prava [[Ante Starčević]] bio je zatvoren.<ref name="Proleksis"/>
== Uzroci ustanka ==
Redak 32:
Ustanku su prethodile mnoge promjene i krize unutar Stranke prava. Eugen Kvaternik već duže vremena želio se vratiti u [[Hrvatski Sabor|Sabor]]. No on više nije imao pokrovitelja koji bi mu pomogli u toj nakani (kao nekoć [[ban]] Rauch), a s druge strane Bedekovićev režim mu nije dozvoljavao probitak. Ante Starčević koji je imao tu povlasticu i sam je priznavao kako je Kvaternikov izbor u Sabor važniji od njegova. Kvaternik ipak preko [[Edo Halper|Ede Halpera]] koji je svoje mjesto prepustio dobiva tu mogućnost, ali zbog protivljenja [[Katolička Crkva|Katoličke Crkve]] to nije ostvareno. Nadao se da će ga Bog koji "ravna sudbinom ne toliko ili samo ljudih, koliko odlično i prije svega narodah" dovesti u skup "razbojnikah" tj. u Sabor. Neposredno prije Rakovice pisao je Halperu da sada razumije zašto nije bila [[Božja volja]] da dođe u Sabor.
Potkraj [[1870.]] i početkom [[1871.]] godine došlo je do velikih razlika unutar stranke koje su gotovo dovele do rascjepa. Osnovni razlog sukoba bilo je pitanje vjere no to je kompromisom izglađeno. Previranja u [[Vojna krajina|Vojnoj krajini]] s obzirom na početak procesa razvojačenja i priključenja Hrvatskoj probudilo je u njega nadu kako će ga krajiški puk slijediti u borbi za slobodu, a protiv "švabsko-madžarskoga gospodstva". No tada su krajiški seljaci više zazirali od Mađara no od Austrije, jer su se plašili uvođenja novih [[porez]]a, što se kasnije i dogodilo. Usto, stanovnici toga kraja bili su uznemireni zbog mjerenja zemljišnih posjeda za [[katastar]] i krčenja [[šuma]]. Kvaternik je tako stekao dojam kako je to pravi kraj za ustanak koji bi se mogao proširiti i ugroziti Monarhiju zbog njezine unutarnje nestabilnosti. Uz Kvaternika, glavni nositelji ustanka bili su: [[Ante Rakijaš]] (uz Kvaternika već od [[1864.]]), [[Vjekoslav Bach]] (zagrebački student prava i odgovorni urednik pravaškoga glasila ''[[Hrvatska (dnevni list)|Hrvatska]]''), [[Petar Vrdoljak]] (glavni ustanički agitator u Rakovici), [[braća
== Tijek ustanka ==
| |||